Sloboda vjeroispovjesti

Ograničenja slobode religije u modernim državama, prema istraživanju Pew Research Centera 2009. (svetložuto - mala ograničenja, tamnožuto - umerena ograničenja, narandžasto - velika ograničenja, crveno - veoma velika ograničenja)

Sloboda vjeroispovjesti ili religijska sloboda je princip koji podržava slobodu svakog pojedinca ili zajednice da — privatno ili javno — manifestuju svoju religiju ili vjerovanja kroz podučavanje, poštovanje i razne obrede; koncept najčešće podrazumijeva i slobodu promjene vlastite religije, odnosno pravo da se ne praktikuje nikakva religija. [1] Pravo na „napuštanje“ ili prestanak članstva u vlastitoj religijskoj zajednici — apostaza — se takođe smatra jednim od temelja religijske slobode.

Sloboda religije se u velikom dijelu današnjeg svijeta smatra jednim od temeljnih ljudskih prava, a kao takvo je i definisano u čl. 18 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Primjena načela slobode religije u praksi, međutim, varira u različitim zemljama. Koncept slobode religije, na primjer, nije međusobno isključiv sa konceptom državne religije; u svom užem značenju se prvenstveno odnosi izostanak bilo kakvog religijskog progona od strane državne vlasti.

Vidi još

  • Religijski progoni
  • Religijska diskriminacija
  • Religijska tolerancija
  • Odvajanje crkve od države
  • Sekularizam
други језици
Alemannisch: Religionsfreiheit
Bahasa Indonesia: Kebebasan beragama
Bahasa Melayu: Kebebasan beragama
Bân-lâm-gú: Chong-kàu ê chū-iû
Esperanto: Religia libereco
føroyskt: Trúarfrælsi
עברית: חופש דת
íslenska: Trúfrelsi
日本語: 信教の自由
Kiswahili: Uhuru wa dini
한국어: 종교의 자유
Nederlands: Godsdienstvrijheid
norsk nynorsk: Religionsfridom
Simple English: Freedom of religion
slovenščina: Verska svoboda
srpskohrvatski / српскохрватски: Sloboda religije
Tiếng Việt: Tự do tôn giáo
中文: 宗教自由
粵語: 宗教自由