Ubiti pticu rugalicu

Ubiti pticu rugalicu
To Kill a Mockingbird.JPG
Korice romana
Autor(i)Harper Lee
Originalni naslovTo Kill a Mockingbird
Država Sjedinjene Države
Jezikengleski
Žanr(ovi)drama
IzdavačSjedinjene Američke Države J. B. Lippincott & Co.
Datum izdanja11. srpnja 1960.
Vrsta medijatvrde korice
Stranica296
ISBN9780446310789
OCLC broj44163791

Ubiti pticu rugalicu (engleski To Kill a Mockingbird) je američki dramski roman koji je 1960. napisala i objavila Harper Lee. Postigao je brzi uspjeh te je osvojio Pulitzerovu nagradu i postao klasik američke književnosti. Radnja se labavo temelji na Leeinim opservacijama o svojoj familiji i susjedima, kao i na događaju koji se je odigrao u blizini njenog grada 1936., kada je imala 10 godina.

Roman krasi toplina i humor, usprkos tome što se bavi ozbiljnim temama o silovanju i rasnoj diskriminaciji. Lik oca u romanu, Atticusa Fincha, poslužio je kasnije kao moralni vodič i junak mnogim čitateljima i odvjetnicima. Jedan kritičar objašnjava utjecaj romana ovim riječima: "U 20. veku, Ubiti pticu rugalicu je verovatno najčitanija knjiga koja govori o rasama u Americi, a njen protagonist, Atticus Finch, je najtrajnija fiktivna slika rasnog junaštva."[1]

Teme Ptice rugalice, romana koji je opisan kao Bildungsroman, jesu rasna nepravda i uništenje nevinosti. Ispitivači su uočili da Lee također govori o društvenim slojevima, hrabrosti, suosjećanju i ulogama žena na američkom Jugu. Knjiga se nalazi na popisu lektire po mnogim školama u zemljama engleskog govornog područja jer ima pouke koje naglašavaju toleranciju i pozivaju na pravdu. Usprkos svojim temama, javljale su se i skupine koje su htjele maknuti roman iz školskih učionica zbog navodno spornih rasnih epiteta.

S obzirom na velik broj prodanih primjeraka i na njegovu prisutnost u obrazovanju, roman je relativno rijetko bio predmetom književne analize. Autorica Mary McDonough Murphy, koja je prikupila dojmove nekoliko autora i javnih ličnosti o romanu, nazvala je Pticu rugalicu "zadivljujućim fenomenom".[2] Godine 2006. britanski knjižničari rangirali su roman iznad Biblije kao jednu od "onih knjiga koju svaki odrastao čovjek mora pročitati prije smrti".[3] Adaptirana je u istoimeni film 1962., koji je režirao Robert Mulligan, a scenarij napisao Horton Foote. Od 1990. predstava temeljena na romanu izvodi se svake godine u Leeinom rodnom gradu, Monroeville, Alabama. Bio je to je jedini objavljen Leein roman, sve do 2015. kada je objavljen i drugi, Go Set a Watchman, koji se smatra ranijom verzijom iste priče, a iako je nastavila da prati utjecaj svoje knjige, od 1964. odbila je bilo kakav publicitet za sebe ili za roman.

Uvod

Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu Monroeville, Alabama, gdje se sprijateljila sa budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom. Pohađala je sveučilište Huntingdon u Montgomeryu (1944.–45.), te potom studirala pravo na sveučilišti Alabame (1945.–49.). Dok je pohađala sveučilište, pisala je za časopise u kampusu: Huntress i Rammer Jammer. Na oba sveučilišta, pisala je kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko pominjala na kampusu. [4] 1950., Lee se preselila u New York, gdje je radila kao trgovac za rezervacije britanske zračne kompanije; tu je počela pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Nadajući se da će biti objavljene, predstavila je svoja djela 1957. književnom agentu kojeg je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući J. B. Lippincott joj je savjetovao da da otkaz u zračnoj kompaniji te se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch,[5] su joj omogućili da neometano piše godinu dana.[6]

Lee je na kraju dvije i pol godine provela pišući Ubiti pticu rugalicu. Prema jednoj anegdoti, postala je toliko frustrirana da je bacila manuskript kroz prozor u sneg, a njen agent ju je naterao da ga ponovno pokupi.[7] Roman je objavljen 11. jula 1960., te se isprva zvao Atticus. Lee ga je potom preimenovala kako bi priča odražavala veći opseg od samo jednog lika.[8] Uredništvo Lippincotta je upozorilo Lee da će verovatno prodati tek par hiljada kopija.[9] 1964., Lee se prisjećala tog razdoblja te je izjavila: "Nikad nisam očekivala neki uspjeh sa Rugalicom. ... Samo sam se nadala brzom i bezbolnom smrti u rukama recenzenata, ali, istodobno sam se nadala da će se nekome svidjeti dovoljno da me ohrabri. Javno ohrabri. Nadala sam se malome, kao što rekoh, ali sam umjesto toga dobila puno, a na neki način je jednako zastrašujuće kao i brza, bezbolna smrt koju sam očekivala."[10] Reader's Digest Condensed Books je izabrao da se knjiga ponovno tiska, što joj je odmah dalo rasprostranjeno čitateljstvo.[11] Od prvog objavljivanja, knjiga nikad nije bila izvan izdavanja.

Other Languages
azərbaycanca: Bülbülü öldürmək
Bahasa Indonesia: To Kill a Mockingbird
Simple English: To Kill a Mockingbird
svenska: Dödssynden
Tiếng Việt: Giết con chim nhại