Perunika

Perunika
Iris germanica 001.jpg
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Iridaceae
Rod: Iris
Linné

Perunika, odnosno iris, biljka je iz porodice jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus) , trajne zeleni s podancima i gomoljima. Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja.

Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčeščće plave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama.

Godine 2000. proglašena je hrvatskim nacionalnim cvijetom na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova Iride ( grč. - duga), a naš naziv perunika dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Kajkavski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja, proizašao je iz drugog imena boginje Perunike - Ljelja. Ostali hrvatski narodni nazivi prate božanske poveznice - bogiša, cvit ili kaćun nebeski, ili se pak odnose na mačasti, odnosno sabljasti obilik listova - mačinac, mačak, sabljarka, sabljić ili špade (lat. spadix - mač) u Istri.

Perunika Iris x rotschildii je križanac ilirske ( Iris illyrica) i šarene perunike ( Iris variegata). Prvi je put spominje botaničar Arpad von Degen u svom velikom djelu "Flora Velebitica" 1936.g.

Božica Iris je kao glasnica bogova, dugom šarala s visina prenoseći poruku na Zemlju. Tamo gdje bi duga dotakla tlo, kao i munja boga gromovnika Peruna, izrastala je perunika, možda svaki put druge boje. Na Istoku u Japanu ona simbolizira pobjedu, a u doba Karla Velikog koristi se kao francuski kraljevski simbol.

U Botaničkom vrt Prirodnoslovno-Matematičkog fakulteta u Zagrebu perunike čine najveću zbirku trajnica, od oko 150 različitih vrsta i sorti. Zbog nedostatka prostora, na parteru i oko jezera posađeno je tek nekoliko desetaka različitih sorti ukrasnih perunika, većinom iz skupine tzv. bradatih perunika (Barbata Elatior).

U Vrtu se uzgajaju i hrvatske endemične i rijetke vrste toga roda, npr. osim hrvatske perunike (Iris croatica) uzgaja se blijeda perunika Iris pseudopallida i jadranska perunika Iris adriatica.

Strogo zaštićene biljke iz porodice Iridaceae u Hrvatskoj:

  • Dalmatinski šafran (Crocus dalmaticus)
  • Tomasijev šafran (Crocus thomasii)
  • Močvarna gladiola (Gladiolus palustris)
  • Jadranska perunika (Iris adriatica)
  • Hrvatska perunika (Iris croatica)
  • Ilirska perunika (Iris illyrica)
  • Blijeda perunika (Iris pseudopallida)
  • Sibirska perunika (Iris sibirica)
  • Perunika (Iris x rotschildii)

Pojedine vrste perunika upotrebljavaju se i u farmaciji te pri izradi parfema. U ljekovite svrhe sabire se uglavnom podanak (Rhizoma Iridis), koji se iskapa u listopadu. Katkada se sabiru i listovi i to za uporabu u svježem stanju, jer se u suhom ne mogu upotrebljavati. Podanak sadrži eterično ulje, veće količine smole, tanine i glikozid iridin. U svojoj pradomovini, Americi, podanak perunike su od prastarih vremena koristili Indijanci kao najbolje sredstvo protiv vodene bolesti.

Florentinska perunika (Iris Florentina) naziva se i bijeli kmin, perunika mirisna, pitomi kmin, bela perunika. Podanak ove perunike naziva se korijen ljubice, a u osušenom stanju miriše na ljubicu. Upotrebljava se u proizvodnji parfema, dodaje se pastama i tekućinama za zube.


Iris croatica

Glavni članak: Iris croatica

Hrvatska perunika Iris croatica je endemična vrsta u Hrvatskoj. Tipično razvijeni oblici hrvatske perunike pojavljuju se u svijetlim šumama hrasta medunca i crnoga graba. Za stanište bira dolomitne i vapnenačke obronke brdskih područja kontinentalne Hrvatske. Zauzima jugozapadni dio panonsko-pontskog areala koji je značajan po reliktnoj flori i vegetaciji. Najpoznatija su nalazišta Medvednica, Strahinčica, Samoborsko gorje i Ogulinsko zagorje.

Other Languages
العربية: سوسن
azərbaycanca: Süsən
žemaitėška: Vėlkdalgīs
беларуская: Касач
български: Ирис (растение)
čeština: Kosatec
Deutsch: Schwertlilien
Ελληνικά: Ίρις (βοτανική)
English: Iris (plant)
Esperanto: Irido
español: Iris (planta)
euskara: Lirio
فارسی: زنبق
Nordfriisk: Iris
galego: Lirio
עברית: אירוס
hrvatski: Perunika
hornjoserbsce: Škleńčica
magyar: Nőszirom
Հայերեն: Հիրիկ
Ido: Irido
íslenska: Íris (blóm)
italiano: Iris (botanica)
日本語: アヤメ属
ქართული: ზამბახი
қазақша: Құртқашаш
한국어: 붓꽃속
Kurdî: Pizîlaq
Кыргызча: Чекилдек (Iris)
lietuvių: Vilkdalgis
Nederlands: Lis (geslacht)
polski: Kosaciec
português: Iris (género)
Runa Simi: Hamachi
română: Stânjenel
Simple English: Iris (plant)
slovenščina: Perunika
српски / srpski: Перунике
svenska: Irissläktet
тоҷикӣ: Савсан
українська: Півники
Tiếng Việt: Chi Diên vĩ
中文: 鸢尾属