London

London
Kolaž atrakcija grada
Kolaž atrakcija grada
Koordinate: 51°30′N 0°7′E / 51°30′N 0°7′E / 51.500; 0.117
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Vlast
 - gradonačelnikBoris Johnson
Površina
 - Ukupna1 660 km²
Visina24
Stanovništvo (2006.)
 - Urbano područje7 172 036
 - Urbana gustoća4761 stan./km²
 - Područje utjecaja13 063 441
Vremenska zonaUTC+0 (UTC+1)
Poštanski brojE, EC, N, NW, SE, SW, W, WC, BR, CM, CR, DA, EN, HA, IG, KT, RM, SM, TN, TW, UB, WD
Pozivni broj020, 01322, 01689, 01708, 01737, 01895, 01923, 01959, 01992
Službena stranica www.london
Karta
London is located in Ujedinjeno Kraljevstvo
London
London
London na karti Ujedinjenog Kraljevstva
Westminsterski most sa palačom pored Temze

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva. Kao važno naselja tokom gotovo 2000 godina, historija Londona započinje osnivanjem od strane Rimljana u doba cara Klaudija oko 43 godine nove ere kada dobiva ime Londinium.[1]

Jezgra Londona, drevni City zvan "square mile", ostao je unutar svojih srednjevjekovnih granica. Krajem 19. vijeka, ime "London" odnosilo se i na metropolu koji se razvila oko njega. Danas, veći dio te konurbacije formira posebnu Grofoviju Greater London[2] sa vlastitom administracijom, izabranim gradonačelnikom i skupštinom.

London je značajan "globalni grad" i jedno od najvećih svjetskih financijskih središta[3][4] s najvećim bruto domaćim proizvodom u Europi.[5] U središnjem Londonu smještena su sjedišta većine britanskih kompanija među prvih 100 prema indeksu FTSE 100 Londonske Burze, i više od 100 među 500 najvećih europskih. Golemi utjecaj Londona na politiku, financije, obrazovanje, zabavu, masovne medije, modu, te umjetnost i kulturu, uvelike doprinosi globalnom statusu grada. Grad je također i važna turistička destinacija za domaće i strane posjetitelje. London je bio domaćin Olimpijskih igara 1908. i 1948. i 2012. U Londonu se nalazi 4 mjesta svjetske baštine: Londonski Tower, povijesno naselje u Greenwichu, Botanički vrt u Kewu, i područje koje sadrži Westminstersku palaču, Westminstersku opatiju i crkvu Svete Margarete.[6]

U Londonu živi stanovništvo vrlo raznolikih kultura, nacionalnosti i religija, te se na području grada govori više od 300 jezika. Jula-Srpnja 2007, službeni broj stanovnika bio je 7,556,900 unutar granica Velikog Londona,[7] što ga čini najmnogoljudnijom općinom u Europskoj uniji.[8] Gradsko područje Velikog Londona (drugo najveće u EU) naseljava 8,278,251 stanovnika,[9] dok je procjena stanovništva metropolitanske zone (također druga najveća u EU), između 12[10] i 14 miliona.[11] Londonski metro, kojim upravlja Transport for London, najveća je mreža podzemne željeznice u svijetu,[12] dok je Heathrow najprometniji svjetski aerodrom prema broju putnika na međunarodnim letovima [13] i zračni prostor najprometniji od svih zračnih prostora nad gradskim središtima u svijetu.[14]

==istorija ==nikola kako siGlavni članak: Historija Londona

Toponimija

Naziv London možda potječe od rijeke Temze

Etimologija Londona je nejasna, naziv je drevnog podrijetla i može se pronaći u izvorima od 2. veka nadalje. Oko 121. godine zabilježen je kao Londinium, što upućuje na rimsko-britansko podrijetlo. Najranije ponuđeno objašnjenje, danas odbačeno, pripisano je Geoffreyu of Monmouthu u djelu Historia Regum Britanniae, u kojem je opisano da naziv grada vuče korijen od Luda, sina Helija, koji je navodno zauzeo grad i nazvao ga Kaerlud.[15] Od 1899, općenito je prihvaćeno da je naziv keltskog podrijetla, čije je značenje "mjesto koje pripada čovjeku nazvanom *Londinos"; ali to objašnjenje od tada je odbačeno. Richard Coates 1998. ponudio je objašnjenje prema kojem naziv potječe od predkeltskog, staroeuropsk Oj curice uz sumice ali neti do guzice

Prethistorija i antičko doba

Do 1300, Londonski City još uvijek je bio smješten unutar zidina

Rijeka Temza imala je veoma važnu ulogu kao prometni i trgovački pravac još u vrijeme prije nego su Britaniju osvojili Rimljani, između 55. pr.ne. i 43. godine n.e. Premda postoje dokazi raštrkanih britskih naselja u području, prvu veću naseobinu osnovali su Rimljani 43. godine. Londinium (latinizirano keltsko ime), podignut je na izvanredno povoljnom položaju, u početku kao rimski vojni logor, koji se, zahvaljujući više trgovini nego ratovima, pretvorio u snažno trgovačko središte, no zadržao se samo 17 godina. Oko 61. icensko pleme predvođeno kraljicom Boudicom napalo ga je i spalilo do temelja.[16] Potkraj 1. veka grad je utvrđen, sagrađen je veličanstveni forum te drvena pristaništa i skladišta. Grad se razvio i nadmašio Colchester kao glavni grad provincije Britanije 100. godine. Na svom vrhuncu tijekom 2. veka, rimski London je naseljavalo oko 60,000 stanovnika, te je ostao po rimskom vlašću sve do njihova povlačenja iz Britanije početkom 5. veka. Povijest Londona tijekom 5. veka i 6. veka slabo je poznata. Do 7. veka, Anglosaksonci osnovali su novo naselje nazvano Lundenwic, oko 900 metara uzvodno od starog rimskog grada, u okolici današnjeg Covent Gardena.[17] Na ušću rijeke Fleet vjerojatno se nalazila ribarska i trgovačka luka. Trgovina se razvijala dok Vikinzi nisu nadjačali grad, i prisilili preseljenje na istok, na lokaciju starog rimskog Londiniuma kojeg su štitile antičke zidine.[18] Vikinški napadi nastavljani su sve jačim intenzitetom do 886, kada je Alfred Veliki osvojio London i ugovorio mir s Danskim vođom Guthrumom.[19] Izvorni saksonski grad Lundenwic postao je Ealdwic ("stari grad"), naziv koji se do danas zadržao kao Aldwych, koji se nalazi u današnjem City of Westminster.

Srednji vijek

Westminsterska opatija jedno je od londonskih najstarijih i najznačajnijih zdanja, i mjesto Svjetske baštine

Knut Veliki preuzeo je englesko prijestolje godine 1016., vladajući gradom i zemljom do 1035, kada je njegova smrt rezultirala povratkom pod saksonsku vlast pod njegovim pobožnim posinkom Edvardom Ispovjednikom, jednim od suosnivača Westminsterske opatije i susjedne Westminsterske palače.[20] London je bio daleko najveći i najbogatiji grad u Engleskoj u razdoblju od 11. do 13. veka, premda je službeno sjedište vlasti i dalje bilo u Winchesteru. Nakon bitke kod Hastingsa, Vilim I. Osvajač, tada vojvoda od Normandije, okrunjen je za kralja u netom dovršenoj Westminsterskoj opatiji na Božić 1066.[21] Vilim je građanima Londona podijelio posebne povlastice, dok je radi kontrole nad građanstvom na jugoistoku grada dao izgraditi zdanje danas poznato kao londonski Tower.[22]

1097, kralj Vilim II. započeo je graditi Westminster Hall, u blizini istoimene opatije, koji je bio temelj nove Westminsterske palače, glavne kraljevske rezidencije kroz srednji vijek.[23] Westminster je postao sjedište kraljevskog dvora i vlade, dok je susjedni londonski City bio poslovno i trgovačko središte, prosperitetno pod jedinstvenom vlastitom upravom, Korporacijom grada Londona. 1100. populacija je iznosila 18.000 stanovnika, dok je do 1300. narasla na skoro 100.000 stanovnika.[24] Postojala je znatna židovska populacija dok nisu 1290. izgnani iz Engleske proglasom kralja Edvarda I.[25] Katastrofa je pogodila grad kada je u doba kuge sredinom 14. veka izgubio trećinu stanovništva.[26] Osim invazije za vrijeme seljačkog ustanka Wata Tylera 1381,[27] London je ostao relativno neokrznut raznim građanskim ratovima tijekom srednjeg vijeka. [28]

Rani novi vijek

Veliki požar 1666. uništio je mnoge dijelove grada.

Za vrijeme dinastije Tudor, reformacija je uvjetovala postupni prelazak ka Protestantizmu, s većinom Londona koji je iz crkvenih posjeda prešao u privatna vlasništva. Razvijao se merkantilizam te su osnovane monopolističke trgovačke kompanije kao Britanska Istočnoindijska kompanija. Širenjem trgovine u Novi svijet. London je postao glavna luka Sjevernog mora, s imigrantima koji su pristizali iz Engleske i inozemstva. Stanovništvo je naraslo s procijenjenih 50.000 1530, godine, na oko 225.000 1605. U 16. veku William Shakespeare i njegovi suvremenici živjeli su u Londonu u doba neprijateljstva prema razvoju kazališta. Do kraja ere Tudora 1603, London je još bio urbanistički vrlo zbijen, u doba kad se zbio i pokušaj ubojstva kralja Jakova I. u Westminsteru 5.11. 1605, tijekom barutne urote. Početkom 17. veka, London je bio pogođen epidemijama[29] s Velikom londonskom kugom 1665.–1666. kao vrhuncem, koja je usmrtila do 100.000 ljudi, ili jednu petinu ukupnog stanovništva.[30] 1666. izbio je Veliki požar u Londonu koji se brzo proširio kroz drvene zgrade.[31] Obnovu, koja je trajala više od deset godina, nadgledao je kao londonski nadzornik Robert Hooke[32]. 1708. Christopher Wren je dovršio svoje remek-djelo, katedralu sv. Pavla. Za vrijeme georgijanskog doba, izgrađene su na zapadu nove četvrti, kao Mayfair, i novi mostovi preko Temze koji su ohrabrili razvoj južnog Londona. Na istoku, londonska luka proširila se nizvodno. 1762. kralj Đuro III. kupio je Buckinghamsku palaču, današnju kraljevsku rezidenciju, koja je proširivana tijekom idućih 75 godina. U 18. veku London je bio pogođen kriminalom, te su 1750. kao prva profesionalna policija osnovani Bow Street Runners. Kavane su postale popularnim mjestom debate i razmjene ideja, s rastućom pismenošću i razvojem tiskarskog stroja koji je novosti učinio dostupnim svima, dok je ulica Fleet postala središtem britanskog novinarstva.

"Nećeš nikada naći čovjeka, niti intelektualca koji želi napustiti London. Ne gospodo, kad se čovjek zasiti Londona, zasitio se i samog života, jer u Londonu je sve što život može priuštiti." Samuel Johnson[33]

19. vek i suvremeno doba

Londonska ulica razorena za vrijeme Blitza u drugom svjetskom ratu

London je bio najveći grad na svijetu od oko 1831. do 1925.[34] Rastuća prometna zagušenja dovela su do prve lokalne gradske željezničke mreže u svijetu. Metropolitan Board of Works koji je nadgledao ekspanziju infrastrukture, 1889. zamijenjen je Savjetom Londonske Grofovije (London County Council), prvom izabranom gradskom upravom. Blitz i ostala bombardiranja njemačkog Luftwaffea za vrijeme drugog svjetskog rata usmrtila su preko 30.000 građana Londona i uništila brojne stambene i druge zgrade po cijelom gradu. Neposredno nakon rata, Olimpijske igre 1948. održane su na izvornom stadionu Wembley, u doba kada se grad tek oporavljao od rata. Godine 1951. u južnom Londonu (South Bank) održan je sajam Festival of Britain. Veliki smog 1952. doveo je 1956. do Zakona o čistom zraku (Clean Air Act) koji je dokrajčio ugljeni smog po kojem je London bio zloglasan. Od 1950.-ih pa nadalje u Londonu su se nastanili mnogi imigranti, većinom iz zemalja Commonwealtha kao Jamajka, Indija, Bangladeš i Pakistan, što je London učinilo jednim od najraznolikijih gradova u Europi.

Počevši od sredine 1960.-ih, London je postao svjetsko središte kulture mladih, što je bilo posebno istaknuto Swinging London subkulturom povezanom s ulicom Carnaby. Uloga grada trendsettera ponovo je oživljena u doba punka. 1965. londonske administrativne granice proširene su radi obuhvaćanja rastućih gradskih područja, te je osnovan novi Savjet Velikog Londona (Greater London Council). Za vrijeme sukoba u Sjevernoj Irskoj (The Troubles) od kraja 1960-ih nadalje, London je bio meta terorističkih napada Privremene IRA-e. Rasna nejednakost bila je naglašena buntom u Brixtonu 1981. Stanovništvo Velikog Londona stalno je opadalo desetljećima nakon drugog svjetskog rata, od procijenjenog vrhunca od 8.6 milijuna 1939, do oko 6.8 miljuna 1980-ih. Glavne luke Londona premještene su nizvodno u Felixstowe i Tilbury, dok je zona londonskih dokova postala žarište obnove. Brana Thames Barrier dovršena je 1980-ih radi obrane Londona od plimnih valova Sjevernog mora. Savjet Velikog Londona ukinut je 1986., što je London ostavilo kao jedini veliki metropolis u svijetu bez središnje uprave. 2000, opća gradska uprava je obnovljena, osnivanjem Uprave Velikog Londona (Greater London Authority). Povodom proslava početka 21. vijeka, izgrađeni su Millenium Dome i London Eye. 7.7., 2005., nekoliko vlakova podzemne željeznice i autobus napadnuti su u nizu terorističkih napada.[35]

Other Languages
Аҧсшәа: Лондан
Acèh: London
адыгабзэ: Лондон
Afrikaans: Londen
Alemannisch: London
አማርኛ: ለንደን
aragonés: Londres
Ænglisc: Lunden
العربية: لندن
ܐܪܡܝܐ: ܠܘܢܕܘܢ
مصرى: لندن
asturianu: Londres
авар: Лондон
Aymar aru: London
azərbaycanca: London
تۆرکجه: لندن
башҡортса: Лондон
Boarisch: London
žemaitėška: Londons
Bikol Central: Londres
беларуская: Лондан
беларуская (тарашкевіца)‎: Лёндан
български: Лондон
भोजपुरी: लंदन
Bislama: London
bamanankan: London
বাংলা: লন্ডন
བོད་ཡིག: ལོན་ཊོན།
brezhoneg: Londrez
bosanski: London
буряад: Лондон
català: Londres
Chavacano de Zamboanga: London
Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄: Lùng-dŭng
нохчийн: Лондон
Cebuano: London
کوردی: لەندەن
corsu: Londra
qırımtatarca: London
čeština: Londýn
kaszëbsczi: Londin
словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ: Лондонъ
Чӑвашла: Лондон
Cymraeg: Llundain
dansk: London
Deutsch: London
Zazaki: Londra
dolnoserbski: London
डोटेली: लण्डन
eʋegbe: London
Ελληνικά: Λονδίνο
emiliàn e rumagnòl: Lòndra
English: London
Esperanto: Londono
español: Londres
eesti: London
euskara: Londres
estremeñu: Londri
فارسی: لندن
Fulfulde: London
suomi: Lontoo
Võro: London
Na Vosa Vakaviti: Lodoni
føroyskt: London
français: Londres
arpetan: Londro
Nordfriisk: London
Frysk: Londen
Gaeilge: Londain
Gagauz: London
贛語: 倫敦
Gàidhlig: Lunnainn
galego: Londres
Avañe'ẽ: Lóndyre
गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni: London
ગુજરાતી: લંડન
Gaelg: Lunnin
Hausa: Landan
客家語/Hak-kâ-ngî: Lùn-tûn
Hawaiʻi: Lākana
עברית: לונדון
हिन्दी: लंदन
Fiji Hindi: London
hrvatski: London
hornjoserbsce: London
Kreyòl ayisyen: Lonn
magyar: London
հայերեն: Լոնդոն
interlingua: London
Bahasa Indonesia: London
Interlingue: London
Igbo: London
Ilokano: Londres
ГӀалгӀай: Лондон
Ido: London
íslenska: London
italiano: Londra
日本語: ロンドン
Patois: Landan
la .lojban.: london
Basa Jawa: London
ქართული: ლონდონი
Qaraqalpaqsha: London
Taqbaylit: London
Адыгэбзэ: Лондон
Kabɩyɛ: Lɔndrɩ
қазақша: Лондон
kalaallisut: London
ಕನ್ನಡ: ಲಂಡನ್
한국어: 런던
Перем Коми: Лондон
къарачай-малкъар: Лондон
Ripoarisch: London
kurdî: London
коми: Лондон
kernowek: Loundres
Кыргызча: Лондон
Latina: Londinium
Ladino: Londra
Lëtzebuergesch: London
лакку: Лондон
лезги: Лондон
Lingua Franca Nova: London
Limburgs: Londe
Ligure: Londra
lumbaart: Lundra
lingála: Lóndɛlɛ
لۊری شومالی: لندن
lietuvių: Londonas
latviešu: Londona
मैथिली: लण्डन
Basa Banyumasan: London
Malagasy: London
олык марий: Лондон
Māori: Rānana
македонски: Лондон
മലയാളം: ലണ്ടൻ
монгол: Лондон
मराठी: लंडन
кырык мары: Лондон
Bahasa Melayu: London
Malti: Londra
Mirandés: Londres
မြန်မာဘာသာ: လန်ဒန်မြို့
эрзянь: Лондон ош
مازِرونی: لندن
Dorerin Naoero: London
Napulitano: Londra
Plattdüütsch: London
Nedersaksies: Londen
नेपाली: लण्डन
नेपाल भाषा: लन्दन
Nederlands: Londen
norsk nynorsk: London
norsk: London
Novial: London
Nouormand: Londres
Chi-Chewa: London
occitan: Londres
Livvinkarjala: London
Oromoo: Landan
ଓଡ଼ିଆ: ଲଣ୍ଡନ
Ирон: Лондон
ਪੰਜਾਬੀ: ਲੰਡਨ
Papiamentu: London
Picard: Londe
Deitsch: London
Norfuk / Pitkern: London
polski: Londyn
Piemontèis: Londra
پنجابی: لندن
Ποντιακά: Λονδίνο
پښتو: لندن
português: Londres
Runa Simi: London
rumantsch: Londra
Romani: London
română: Londra
armãneashti: Londra
tarandíne: Londre
русский: Лондон
русиньскый: Лондон
संस्कृतम्: लन्डन्
саха тыла: Лондон
ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ: ᱞᱚᱱᱰᱚᱱ
sardu: Londra
sicilianu: Londra
Scots: Lunnon
سنڌي: لنڊن
davvisámegiella: London
සිංහල: ලන්ඩන්
Simple English: London
slovenčina: Londýn
slovenščina: London
Gagana Samoa: Lonetona
chiShona: London
Soomaaliga: London
shqip: Londra
српски / srpski: Лондон
Sranantongo: London
Sesotho: London
Seeltersk: London
svenska: London
Kiswahili: London
ślůnski: Lůndůn
தமிழ்: இலண்டன்
తెలుగు: లండన్
tetun: Londres
тоҷикӣ: Лондон
Türkmençe: London
Tagalog: Londres
Tok Pisin: Landen
Türkçe: Londra
татарча/tatarça: Лондон
Twi: London
удмурт: Лондон
ئۇيغۇرچە / Uyghurche: London
українська: Лондон
اردو: لندن
oʻzbekcha/ўзбекча: London
vèneto: Łondra
vepsän kel’: London
Tiếng Việt: Luân Đôn
West-Vlams: Londn
Volapük: London
walon: Londe
Winaray: London
Wolof: Londar
吴语: 伦敦
მარგალური: ლონდონი
ייִדיש: לאנדאן
Yorùbá: Lọndọnu
Zeêuws: Londen
中文: 伦敦
文言: 倫敦
Bân-lâm-gú: Lûn-tun
粵語: 倫敦
isiZulu: ILondon