Ferit

Krivulja hlađenja čistog željeza.
Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je ferit (alfa-željezo) stabilan.
Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure.
Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140).
Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika.

Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je naziv za alfa-željezo, alotropsku modifikaciju željeza stabilnu do 911 °C, također strukturni sastojak tehničkoga željeza i čelika u obliku čvrste otopine malih količina ugljika u alfa-željezu. [1] Ferit je naziv za intersticijsku čvrstu otopinu (ugljik se otapa u čvrstom željezu jer su njegovi atomi puno manji) ugljika u alfa-željezu (α-Fe) s volumno centriranom kubičnom kristalnom strukturom. Maksimalna topivost ugljika u α-Fe je 0,025 % kod 723 ºC i samo 0,008 % na sobnoj temperaturi. To je najmekša faza u dijagramu stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik. Ferit je kristalna struktura koja daje čeliku magnetska svojstva; to je klasičan primjer feromagnetičnog materijala. Ferit ima vlačnu čvrstoću 280 N/mm2 i tvrdoću oko 80 HB (tvrdoća po Brinellu). Istezljivost ferita je do 35%.

Čisto željezo

Kada otopimo čisto željezo, a zatim ga dovoljno sporo hladimo, on se počinje skrućivati na temperaturi od 1538 ºC i stvara volumno centriranu kubičnu kristalnu strukturu, koju nazivamo delta-željezo (δ-Fe), sve do temperature od 1392 ºC. Ispod temperature od 1392 ºC željezo počinje mijenjati kristalnu strukturu u plošno centriranu kubičnu kristalnu rešetku. Željezo s takvom kristalnom rešetkom se naziva gama-željezo ili austenit (γ-Fe). Austenit je postojan sve do 911 ºC, kada ponovo mijenja kristalnu strukturu. Na temperaturi od 911ºC nastaje ferit ili α-Fe (γ-Fe). Do temperature od 768 ºC ili Curieve temperature ova modifikacija željeza je nemagnetična (i nekad pogrešno nazvana beta-željezo ili β-Fe). Ispod ove temperature α-Fe postaje magnetično. Navedena pojava vezana je uz promjenu unutrašnje energije, električne vodljivosti itd. [2]

Temperature pretvorbe jednog alotropskog oblika željeza u drugi jako ovisi o brzini promjene temperature. Pri ravnotežnom ili stabilnom (dovoljno sporom) ohlađivanju i zagrijavanju pretvorbe su pri istim temperaturama. Pri neravnotežnom (brzom) ili metastabilnom ohlađivanju i zagrijavanju postoje odstupanja od ravnoteže i to: pri zagrijavanju su odstupanja su prema višim vrijednostima temperaturama, a pri ohlađivanju prema nižima. Odstupanje je razmjerno brzini promjene temperature i naziva se temperaturna histereza temperatura pretvorbi.

Other Languages
العربية: فيريت
български: Ферит
català: Ferro alfa
čeština: Ferit α
español: Ferrita
euskara: Ferrita
فارسی: فریت
suomi: Ferriitti
français: Ferrite (acier)
galego: Ferrita
हिन्दी: फेराइट
hrvatski: Ferit
magyar: Ferrit
Հայերեն: Ֆերիտ
Bahasa Indonesia: Ferrit (besi)
қазақша: Феррит
Nederlands: Ferriet (ijzer)
polski: Ferryt
română: Ferită
slovenčina: Alfa ferit
slovenščina: Ferit
српски / srpski: Ферит (гвожђе)
українська: Ферит (залізо)
oʻzbekcha/ўзбекча: Ferrit
Tiếng Việt: Ferrit (sắt)
中文: 肥粒鐵