Brescia

Brescia
Comune di Brescia
Panorama Brescie
Panorama Brescie
Koordinate: 45°32′N 10°14′E / 45°32′N 10°14′E / 45.533; 10.233
Država   Italija
Osnivač Etruščani
Nazvan po po keltskom plemenu Cenomani Brixia
Vlast
 - gradonačelnik Adriano Paroli (Narod Sloboda)
Površina
 - Ukupna 90.7 km2
Visina 150 m
Stanovništvo (jun 2009.)
 - Grad 191,352
 -  Gustoća 2,260.2/km²
Vremenska zona CET ( UTC+1)
 - Ljeto ( DST) CEST ( UTC+2)
Poštanski broj 25100
Pozivni broj 030
Službena stranica www.comune.brescia.it
Karta
Brescia is located in Italija
Brescia
Brescia

Brescia je grad i općina u Lombardiji u Sjevernoj Italiji.

Grad leži u podnožju Alpa, ima 191.000 stanovnika, i po tome je drugi po veličini grad u Lombardiji, nakon Milana. Brescu zovu Lavica Italije, zbog desetodnevnog ustanka koji se održao u gradu u proljeće 1849 protiv austrijske vlasti.

Grad je upravno središte pokrajine Brescia, jedne od najvećih u Italiji, s oko 1.200.000 stanovnika. Za antike zvao se Brixia, i bio je važno regionalno središte još od pred-rimskog doba. Brescia ima brojne rimske i srednjovjekovne spomenike koji su dobro očuvani, među njima se ističe gradski kaštel. Brescia s okolicom je treća po veličina talijanska industrijska zona, u kojoj je osobito koncentrirana automobilska i strojarska industrija, tu je i sjedište velike tvrtke za proizvodnju oružja Beretta. Grad je i značajan turistički centar zbog obližnjih jezera Lago di Garda i Lago Iseo te Alpi.

Brescia je izgrađena planski još za Rima, s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom, tako se nastavilo graditi i kasnije.

Historija

Brescia za antike

Ostatci rimskog hrama na kapitolu

Postoje različite mitološke priče o osnutku Bresce, jedna od njih pripisuje osnutak grada Herkulu, dok druga priča osnutak grada vezuje uz Altiliju ( "drugi Ilij") koji su osnovali bjegunci razorene Troje. Postoji i priča da je grad osnovao ligurski kralj Cidnus, koji je provalio u Padsku dolinu za kasnog brončanog doba. Historičari ipak misle da su grad osnovali Etruščani.

Nakon provale galskog plemena Cenomani, u 4. stoljeću pne. - Brixia je postala njihov glavni grad. Grad su zauzeli Rimljani 225. pne., tijekom punskih ratova Brixia je obično bila u savezu s Rimljanima. Ali je 202. pne. je stupila u keltsku konfederaciju protiv Rima, no istovremeno je sklopila tajni ugovor s Rimom, i iznenadno napala svoje keltske saveznike pleme Insubres i uništala ih. Nakon toga Brixia je postala sastavni dio Rima, zadržavši određenu samoupravu. Postala je civitas ( "grad") 89. pne. a 41. pne. stanovnici Brixie dobili su rimsko državljanstvo. Car August je u Brixiji osnovao rimsku civilnu koloniju 27. pne., za potrebe kolonije August je dao izgraditi i akvadukt koji je dovršio Tiberije. Rimska Brixia bila je solidno opremljen grad, imala je najmanje tri hrama, akvadukt, amfiteatar, terme i forum s još jednim hramom koji je sagrađen za Vespazijana.

Brixia je 402 godine opustošena za provale Vizigota predvođenih Alarikom I. Tokom hunske inavazije pod Atilom, grad je ponovno orobljen 452, četrdesetak godina nakon toga, bila je prvi grad koji je zauzeo gotski general Teodorik Veliki u ratu protiv Odoakara.

Srednji vijek

Gradski kaštel

Negdje oko 568 ili 569 Bresciu su preoteli Langobardi od Bizanta, ona je bila jedno od njihovih središta polu-neovisnog vojvodstva. Prvi vojvoda bio je Alachis, koji je umro u 573 Posljednji kralj Langobarda - Erazmo, bio je također vladar Brescie. Karlo Veliki zauzeo je grad 774 godine i uništio Langobardsko kraljevstvo u sjevernoj Italiji. Nakon njega vlast u gradu preuzima biskup 844 Notingus koji postaje i prvi knez, njegovi naslijednici nose titulu grof. Od 855 do 875, za vrijeme vladavine Ludovik II. Brescia je de facto, bila glavni grad Svetog Rimskog Carstva. U vremenu nakon toga postupno slabi moć biskupa kao carskih zastupnika, njima su vlast osporavali i stanovnici ali i lokalni feudalci, tako da Brescia postaje slobodna komuna negdje oko početka 12. stoljeća. Vrijeme nakon toga obilježile su stalne borbe za proširenje teritorija komune, prvo na račun bliže okolice a kasnije protiv susjednih gradova komuna, posebice Bergama i Cremone.

U uzastopnim borbama između lombardijskih gradova i vojvodstava, Brescia je bila vrlo upletena pristupivši nekim savezima, ali i svim ustancima protiv njih. Mirom iz Konstanza ( 1183 ) okončan je rat sa Fridrikom Barbarossom njime je također Bresci priznat status slobodne komune. Podesta Brescie Rambertino Buvalelli 1201 sklopio je mir i ušao u savez s gradovima komunama Cremonom, Bergamom i Mantovom. Nakon pada njemačkih vladara Svetog Rimskog Carstva iz kuće Hohenstaufen, poljuljala se je i vlast republikanskih institucija u gradu, a vlast u gradu postala je predmet borbe između moćnih feudalnih dinastija, u tom su se naročito isticali Maggi i Brusati (potonji su bili Gibelini) ali kako to uobičajeno biva vlast je prigrabio treći - Ezzelino da Romano 1258 godine.

Car Svetog Rimskog Carstva Henrik VII. opsjedao je Bresciu 1311 punih šest mjeseci, te izgubio tri četvrtine svoje vojske. Kasnije je veronski dužd Scaliger, pokušao uz pomoć prognanih brescianskih Gibelina osvojiti vlast u Bresci. Građani Brescie obratili su se za pomoć caru Svetog Rimskog Carstva - Ivanu Slijepom, ali je veronski dužd Mastino II. della Scala protjerao carskog podestu. Njega su s vlasti ubrzo skinuli milanski plemići Viscontiji, ali ni nisu dugo vladali. Vlast u Bresci preuzeo je kondotjer Pandolfo III. Malatesta 1406, ali je on vlast nad Bresciom 1416 prodao Filippu Mariu Viscontiju, koji je pak tu istu vlast 1426 prodao Mlečanima. Milanski plemići prisilili su Filippa Viscontia da nastavi borbu protiv Mlečana, i da tako pokuša povratiti vlast nad gradom, ali je on poražen u Bitci kod Maclodija (1427]]), u blizini Brescie. Bresciu je potom opsjedao Francesco Sforza, mletački kapetan 1439, on je uspio pobijediti Filippovog kondotijera Niccolu Piccinina. Na kraju Bresci nije preostalo ništa drugo nego da prizna vlast Venecije. Mletačka republika je otada vladala Bresciom s izuzetkom 1512 i 1520 godina, kada je bila okupirana od strane francuske vojske vojvode od Nemoursa.

Brescia za novog doba

Karta Brescie s početka 18. st.

Brescia je imala zapaženu ulogu u historiji razvoja violine. Mnogi arhivski dokumenti svjedoče da između 1585- 1595 Brescia bila kolijevka veličanstvenih škola gudača i graditelja gudaćih instrumenata. Već od 1530 pojavljuje se riječ violina u dokumentima iz Brescie te se iz nje širi po gradovima sjeverne Italije.

Cijelo 16. st. i 17. st. Brescia dijeli sudbinu Mletačke Republike sve do 1796, kada je potpala pod vlast Austrije.

Veliku štetu grad je pretrpio 1769 godine kada je grom udario crkvu San Nazaro i zapalio 90.000 kg baruta koji je bio tamo uskladišten, snažna eksplozija uništila je šestinu grada i ubila 3.000 ljudi.

Nakon završetka Napoleonove vlasti po Italiji, Brescia je pripojena |austrijskoj marionetskoj državi pod nazivom Kraljevstvo Lombardija-Venecija. Građani Brescie pobunili su se 1848 Njihova desetdnevna pobuna iz marta 1849, ima u Italiji veliku slavu, rodoljubni pjesnik Giosuè Carducci nazvao je Bresciu "Leonessa d'Italia" (Talijanska lavica).

Brescia je izašla u svim svjetskim novinama 28. maja 1974, poslije eksplozije podmetnute bombe na Piazza della Loggia.

Other Languages
العربية: بريشا
azərbaycanca: Breşiya
تۆرکجه: برشا
беларуская: Брэшыя
български: Бреша
brezhoneg: Brescia
català: Brescia
corsu: Brescia
čeština: Brescia
dansk: Brescia
Deutsch: Brescia
Ελληνικά: Μπρέσια
emiliàn e rumagnòl: Brësa
English: Brescia
Esperanto: Breŝo
español: Brescia
eesti: Brescia
euskara: Brescia
فارسی: برشا
suomi: Brescia
français: Brescia
Gaeilge: Brescia
galego: Brescia
עברית: ברשה
hrvatski: Brescia
magyar: Brescia
Հայերեն: Բրեշիա
interlingua: Brescia
Bahasa Indonesia: Brescia
Ido: Brescia
italiano: Brescia
日本語: ブレシア
ქართული: ბრეშა
한국어: 브레시아
Latina: Brixia
lumbaart: Brèsa
lietuvių: Breša
latviešu: Breša
македонски: Бреша
Bahasa Melayu: Brescia
Napulitano: Brescia
Nederlands: Brescia (stad)
norsk nynorsk: Brescia
norsk: Brescia
occitan: Breissa
polski: Brescia
Piemontèis: Bressia
پنجابی: بریسیا
português: Bréscia
Runa Simi: Brescia
română: Brescia
tarandíne: Brescia
русский: Брешиа
संस्कृतम्: ब्रेशिया
sardu: Brescia
sicilianu: Brescia
Scots: Brescia
Simple English: Brescia
slovenčina: Brescia (mesto)
slovenščina: Brescia
shqip: Breshia
српски / srpski: Бреша
svenska: Brescia
Kiswahili: Brescia
ślůnski: Brescia
Türkçe: Brescia
татарча/tatarça: Брешия
українська: Брешія
اردو: بریشا
oʻzbekcha/ўзбекча: Bresha
vèneto: Bressa
Tiếng Việt: Brescia
Volapük: Brescia
Winaray: Brescia
中文: 布雷西亚