30. 5. - Spor Paga i Zadra - Žigmund pokorio otok neposredno svojoj vlasti.
3. 6. - Od Turaka pogubljen bugarski car
Ivan Šišman (u Vidinu ostao njegov polubrat
Ivan Stracimir).
jul - Žigmund upao u Vlašku, vratio Mirču na presto i zauzeo "mali Nikopolj" (Turnu Măgurele)[2].
24. 8. - Žigmundov proglas u Moslavini: novi vranski prior je Emerik Bubek, sin slavonskog bana Detrika.
26. 8. ? - Ikona Bogorodica Vladimirska prenesena iz Vladimira u Moskvu, u vreme Tamerlanove invazije.
29. 8. - Umro Albreht III Habsburg, novi vojvoda Austrije je njegov sin
Albreht IV.
1. 9. - Kralj Žigmund presudio u korist Gradeca u sporu sa Ivanom, vikarom zagrebačkog biskupa (način ubiranja desetine, Gradec bio stavljen pod interdikt).
10. 10. - Nagodba splitskog nadbiskupa Andrije sa cetinskim knezom Ivanišom
Nelipićem oko desetine u kneževim krajevima.
26. 10. - Dubrovačko Veliko vijeće donijelo odluku kome se može davati građanstvo[3].
oktobar - Đurađ II Balšić trgnuo natrag Skadar,
Drivast i
Sveti Srđ, koji su mu Turci uzeli 1392; od Konstantina Balšića uzeo
Danj kod Skadra i tvrđavu Šati (ili Sati, u kojoj je kastelan
Koja Zakarija, ili Zaharija); u približno isto vreme Radič Crnojević sa bratom Dobrovojem zauzeo Grbalj i opsjeo Kotor (koji Đurđu plaća godišnji danak).
14. 12. - Radič Crnojević sklapa sporazum sa Kotorom (grad se, inače, nudi pod mletačku vlast).
Tokom/tijekom godine
Turci, pomagani od srpskih odeljenja, upadaju ove i naredne godine u Vlašku, ali i tamišku i krašovsku županiju (Ugarska).
Dok Konstantin Balšić ratuje u Vlaškoj, kotorska braća Marko i Vladislav Drago, zakupci
danjske carine, iznuđuju mnogo novca od Dubrovčana.
Pantelejmonska povelja - kneginja Milica (monahinja Evgenija) sa sinovima Stefanom i Vukom daruje manastir Pantelejmon na Svetoj gori.