Relativizam

Relativizam je filozofsko shvaćanje kako ništa ne vrijedi apsolutno i nužno, nego tek u odnosu prema nečemu drugom. Temelje relativizma postavio je grčki filozof Protagora, koji je živio u 5. stoljeću prije Krista.

Relativizam ne priznaje nikakve apsolutne principe, niti mogućnosti da spoznaja dođe do apsolutne istine. Ako se govori o užem području, govorimo o spoznajnom, moralnom, estetskom, naučnom, pravnom, religioznom, političkom itd. relativizmu. Krajnji relativizam vodi u skepticizam, koji negira svaku istinitu spoznaju. Niječe se postojanje nečega što vrijedi apsolutno: istina, dobrota, vrednota, pravednost, ljepota, itd. i tvrdi se da svi naši sudovi ovise o subjektu i o različitim uvjetima. [1]

Relativizam se ujedno pokazuje kao filozofski temelj demokracije, koja počiva na tome da nitko ne smije zahtijevati kako upravo on poznaje pravi put; demokracija živi od toga što svi putevi priznaju jedan drugoga kao ulomke pokušaja prema boljemu te u dijalogu traže ono što im je zajedničko. [2]

Glavni protivnici relativizma su vjerske zajednice, koje temelje svoj nauk na apsolutnim nepromjenjivim vrednotama.

Relativizam - pitanje izvora spoznaje; smatra da osjetila ne daju prave spoznaje

Other Languages
العربية: نسبوية
български: Релативизъм
català: Relativisme
čeština: Relativismus
Deutsch: Relativismus
Ελληνικά: Σχετικισμός
English: Relativism
Esperanto: Relativismo
español: Relativismo
eesti: Relativism
euskara: Erlatibismo
français: Relativisme
עברית: רלטיביזם
magyar: Relativizmus
Bahasa Indonesia: Relativisme
íslenska: Afstæðishyggja
italiano: Relativismo
日本語: 相対主義
қазақша: Релятивизм
한국어: 상대주의
Latina: Relativismus
lietuvių: Reliatyvizmas
Nederlands: Relativisme
polski: Relatywizm
português: Relativismo
română: Relativism
русский: Релятивизм
srpskohrvatski / српскохрватски: Relativizam
Simple English: Relativism
slovenčina: Relativizmus
српски / srpski: Релативизам
svenska: Relativism
Türkçe: Görecilik
українська: Релятивізм
中文: 相對主義
Bân-lâm-gú: Siong-tùi-chú-gī