Museion

Disambig.svg Ovo je članak o Museionu. Za Museum ili Muzeum pogledajte Muzej.
Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice

Museion, Musaeum ili Museion u Aleksandriji (starogrčki: Μουσεῖον τῆς Ἀλεξανδρείας), koji je uključivao slavnu knjižnicu Aleksandrije, bio je ustanova koju je utemeljio Ptolemej I. Soter[1] ili, još vjerojatnije, njegov sin Ptolemej II. Filadelf[2]. Ovaj izvorni museion ("Institucija Muza"[3]) bio je dom glazbe ili poezije, filozofske škole i knjižnice kao što je Platonova akademija, također skladište tekstova. Nije imala zbirku umjetničkih djela, nego je prije bila institucija koja je okupila neke od najznačajnijih znanstvenika helenističkog svijeta[4], slično suvremenom sveučilištu. Ovaj izvorni Museion bio je izvor za suvremenu uporabu riječi muzej.

Povijest

Museion je institucija koja je utemeljena u Aleksandriji, a prema Ivanu Cesesu[5] (1110. - 1180.), njen osnivač je bio Ptolemej I. Soter ( 367. pr. Kr. - 283. pr. Kr. ) ili, još vjerojatnije, njegov sin Ptolemej II. Filadelf (308. pr. Kr. - 246. pr. Kr.). Museion je ostao pod pokroviteljstvom kraljevske obitelji Ptolemejevića[6] (323. pr. Kr. - 30. pr. Kr.). Takav grčki museion bio je dom glazbe ili poezije, škole filozofije i knjižnice kao što je Platonova akademija, također velika arhiva tekstova.
Museion, takođe, konotira sa okupljenim zborom pisaca pod zaštitom Muza, i kao takav postaje naslovom zbirke priča o značajnim piscima iz prošlosti koje je sakupio Alkidam[7], atenski sofist iz četvrtoga stoljeća prije Krista.Premda museion u Aleksandriji nije posjedovao zbirku skulptura i slika predstavljenih kao umjetnička djela, na način kako je to skupila Ptolemejevićeva rivalska dinastija Atalida[8] (282. pr. Kr. - 133. pr. Kr.) u knjižnici iz Pergamuma[9], imao je prostor namijenjen za studiji anatomije, kao i uređaje za astronomska promatranja.
Nasuprot muzeju, u smislu i formi koji su se razvili nakon renesanse, museion je bio institucija koja je okupljala neke od najznačajnijih znanstvenika helenističkog svijeta. Germain Bazin[10] (1901. - 1990.) ga je poistovjetio sa "modernim Institutom za napredne studije u Prinstonu ili sa Collège de France[11] u Parizu". U 21. stoljeću, najbliži ekvivalent mu je sveučilište.Tijekom određenog perioda u museionu je živjelo više od tisuću znanstvenika. Museion je plaćao članove osoblja, kao i znanstvenike, a oni su bili oslobođeni od plaćanja poreza na iznos svojih plaća. Također su dobivali besplatne obroke, besplatan smještaj i besplatnu poslugu. Museionom je upravljao svećenik kojeg je odredio faraon.
Znanstvenici museiona su provodili znanstvena istraživanja, objavljivali radove, predavali na školama i skupljali što je moguće više literature u tada poznatom svijetu. Osim grčkih djela, strani tekstovi su prevođeni iz asirskih, perzijskih, židovskih, indijskih i drugih izvora. Izmijenjene inačice grčkog književnog kanona[12] koje danas poznajemo, od Homera i Hezioda pa naovamo, postoje u izdanjima koja su sređivana i ispravljena od strane znanstvenika okupljenih u museionu u Aleksandriji.

Other Languages
አማርኛ: ሙሴዎን
مصرى: موسيون
azərbaycanca: Museyon
български: Музейон
English: Musaeum
español: Museion
eesti: Museion
euskara: Museion
suomi: Museion
עברית: מוזאיון
日本語: ムセイオン
한국어: 무세이온
Nederlands: Mouseion
norsk: Museion
srpskohrvatski / српскохрватски: Museion
svenska: Museion