Moskva

Moskva
Москва
Kremlj, Katedrala Krista Spasitelja, Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Boljšoj teatr, Crveni trg, Moskovski međunarodni poslovni centar
Kremlj, Katedrala Krista Spasitelja, Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Boljšoj teatr, Crveni trg, Moskovski međunarodni poslovni centar
Zastava Moskve
Zastava
Grb Moskve
Grb
Koordinate: 55°45′N 37°35′E / 55°45′N 37°35′E / 55.75; 37.583
Država Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Politički status Savezni grad
Savezni okrug Središnji
Gospodarska regija Središnja
Četvrti 10 okruga, podijeljeni na 125 rajona
Osnivanje prije 1147. [1]
Osnivač Jurij Dolgoruki
Nazvan po rijeci Moskvi
Vlast
 -  Gradonačelnik [2] Sergej Sobjanjin [2] (Jedinstvena Rusija)
Površina
 - Ukupna 1081 km²
Visina 156 m
Stanovništvo (popis 2002.)
 - Grad 10 126 424
 -  Gustoća (1. siječnja 2010.) 9682/km2 [5]
 - Područje utjecaja 14 500 000 [3]
 - procjena 1. siječnja 2010. 10 563 038 [4]
Vremenska zona Moskovsko vrijeme ( UTC+3)
 - Ljeto ( DST) Moskovsko ljetno vrijeme ( UTC+4)
Poštanski broj 101xxx–129xxx
Pozivni broj +7 495, +7 499
Službena stranica mos.ru
Zemljovid
Položaj Moskve u Rusiji

Položaj Moskve u Rusiji

Moskva ( rus. Москва, la. Moskva, IPA: [mɐˈskva]) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije. Značajno je političko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno središte Rusije i svijeta. Sa 10 563 038 stanovnika (2010.), [4] najmnogoljudniji je grad kontinentalne Europe i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se "Alfa globalnim gradom".

Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Središnjem saveznom okrugu europske Rusije. Tijekom svoje povijesti grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne Velike kneževine Moskve i pratećeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi čuveni Moskovski kremlj, drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta svjetske baštine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta ( Državna Duma i Savjet Federacije) svoja sjedišta također imaju u Moskvi.

Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.

Tijekom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, većina se odnosi na veličinu i dominantan položaj grada unutar nacije: Treći Rim (Третий Рим), Belokamenaja (Белокаменная), Pervoprestolnaja (Первопрестольная), Četrdeset četrdeset(ica) (Сорок Сороков). [6]

Prema Forbesu (2011.), u Moskvi živi 79 dolarskih milijardera, više nego u bilo kojeg drugom gradu na svijetu. [7]

Povijest

Glavni članak: Povijest Moskve

Grad je nazvan prema rijeci (staroruski гра́д Моско́в, doslovno "grad na rijeci Moskvi"). Prvo rusko spominjanje grada datira u 1147. kada je Jurij Dolgoruki pozvao kneza Novgoroda-Severskog "dođi k meni, brate, u Moskvu." [1]

Devet godina kasnije, 1156., knez Jurij Dolgoruki od Rostova naredio je izgradnju drvenog zida, kremlja, obnavljanog više puta, da okružuje rastući grad. [8] Nakon pljačke 1237.-1238., kada su Mongoli pobili stanovnike i spalili grad do temelja, Moskva se oporavila i 1327. postala glavni grad nezavisne kneževine Vladimir-Suzdalj. [9] Povoljan položaj grada na gornjem toku rijeke Volge doprinjeo je stalnom rastu. Moskva se razvila u dugogodišnju stabilnu i naprednu kneževinu, poznatu kao Velika kneževina Moskva, koja je privukla veliki broj izbjeglica iz cijele Rusije.

Pod Ivanom I., grad je zamijenio Tver kao političko središte Vladimir-Suzdalja i postao jedini sakupljač poreza za mongolsko-tatarske vladare. Plaćajući visoki danak, Ivan je osvojio važnu povlasticu od Kana. Za razliku od drugih kneževina, Moskva nije bila podijeljena među njegovim sinovima, već ju je najstariji nasljedio jedinstvenu. Međutim, moskovski je otpor stranoj dominaciji rastao. Godine 1380., knez Dimitrije I., vodio je ujedinjenu rusku vojsku do značajne, ali ne i presudne, pobjede nad Tatarima u bitci na Kulikovom polju. Samo dvije godine kasnije Moskvu je opljačkao kan Tohtamiš. Godine 1480., Ivan III. konačno je Ruse oslobodio tatarske kontrole, te Moskva postaje središtem vlasti u Rusiji. [10] Pod Ivanom III. grad je postao prijestolnicom carstva koje će s vremenom obuhvatiti sve teritorije današnje Rusije i drugih zemalja. Godine 1571., krimski Tatari napali su i opljačkali Moskvu, spalivši sve osim Kremlja. [11]

Moskva 1556.

Godine 1609., švedska vojska pod vodstvom grofa Jacoba De la Gardie i Everta Horna započela je svoj marš od Velikog Novgoroda prema Moskvi kako bi potisnula pobunu protiv cara Vasilija Šujskog, ali povukla se početkom 1611., te je potom upala poljsko-litvanska vojska. Tijekom poljsko-moskovskog rata 1605.-1618., hetman Stanislav Zolkievski ušao je u Moskvu nakon pobjede nad Rusima u bitci kod Klušina. 17. je stoljeće bilo ispunjeno narodnim ustancima, kao oslobođenje Moskve od poljsko-litavskih osvajača 1612., pobuna soli 1648., pobuna bakra 1662. i moskovski ustanak 1682. Epidemije kuge pustošile su Moskvu 1570.-1571,, 1592. i 1654.-1656. [12] Od 1712., grad više nije bio prijestolnica Rusije, nakon što je Petar Veliki 1703. kraj obale Baltičkog mora osnovao novi grad Sankt Peterburg. Kuga 1771., bila je posljednja velika epidemija u središnjoj Rusiji, odnijevši 100 000 života u samoj Moskvi. Tijekom francuske invazija Rusije 1812., dok su se Napoleonove snage približavale i 14. rujna ušle u Moskvu, Moskovljani su spalili i napustili grad. Napoleonovu je Grande Armée mučila glad, hladnoća i loše snabdijevanje, te je bila prisiljena povući se i kasnije gotovo uništena zimom i sporadičnim napadima ruskih vojnih snaga. Do 400 000 francuskih vojnika je poginulo, dok se potpuno izvan stroja, vratilo samo nekoliko desetaka hiljada trupa. [13]

Francuska invazija Rusije 1812., Moskovski požar, slika A. F. Smirnova (1813.)

Siječnja 1905., službeno je uvedena institucija gradskog guvernera, tj. gradonačelnika, te je Aleksandar Adrijanov postao prvi službeni gradonačelnik Moskve. Nakon ruske revolucije 1917., 12. ožujka 1918. [14] Moskva je postala glavni grad Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike i manje od pet godina kasnije Sovjetskog Saveza. Tijekom drugog svjetskog rata (period od 22. lipnja 1941., do 9. svibnja 1945. u Rusiji je poznat kao veliki domovinski rat), nakon njemačkog napada na SSSR, sovjetski Državni obrambeni komitet i glavni štab Crvene armije bili su smješteni u Moskvi.

Godine 1941., šesnaest divizija narodnih dobrovoljaca (više od 160 000 ljudi), dvadeset pet bataljona (18 500 osoba) i četiri inženjerske pukovnije bile su formirane među Moskovljanima. Studenoga te godine, njemačka grupa armija centar bila je zaustavljena na rubu grada, i potom odbijena u bitci za Moskvu. Mnoge su tvornice bile evakuirane zajedno s većinom institucija vlasti. U gradu, koji od 20. listopada bio pod opsadom, preostali stanovnici izgradili su protutenkovske obrane, dok je izvanredno jaka protuzračna obrana grad spasila od većine zračnih napada. Josif Staljin odbio je napustiti grad, te su u Moskvi također ostali stavka i savjet narodnih komesara. Unatoč opsadi, izgradnja moskovskog metroa nastavljena je kroz rat, te je do kraja rata otvoreno nekoliko novih linija.

Protutenkovske zapreke na moskovskim ulicama 1941.

Točan broj i njemačkih i sovjetskih gubitaka tijekom bitke za Moskvu predmet je rasprava, jer razni izvori pružaju ponešto različite procjene. Procjena ukupnih gubitaka od 30. rujna 1941., do 7. siječnja 1942., između je 248 000 i 400 000 za wehrmacht, i između 650 000 i 1,28 milijuna za crvenu armiju. [15] [16] [17]

1. svibnja 1944., ustanovljena je medalja Za obranu Moskve i 1947. medalja U spomen 800. godišnjice Moskve. U povodu 20. objetnice pobjede nad nacističkom Njemačkom, 8. svibnja 1965. Moskva je postala jedan od dvanaest sovjetskih gradova heroja.

Godine 1980., Moskva je bila domaćin ljetnih olimpijskih igara, koje su radi sovjetske invazije Afganistana krajem 1979., bojkotirale Sjedinjene Države i nekoliko drugih zapadnih zemalja. 1991., Moskva je bila poprište neuspjelog pokušaja državnog udara nekih članova sovjetske vlasti protiv Mihaila Gorbačova. Nakon što se krajem iste godine SSSR raspao, Moskva je ostala glavni grad Rusije. Također, 1993. u Moskvi se odigrao žestoki oružani sukob između tadašnjeg predsjednika Rusije Borisa Jeljcina, kojeg je podržala ruska vojska, i ruskog parlamenta.

Od tada, pojava tržišnog gospodarstva prouzročila je bujanje maloprodaje, usluga, moderne arhitekture i ekonomije. Godine 1998. grad je bio domaćin prvih Svjetskih igara mladih.

Panoramska snimka Moskve 1867.
Magnify-clip.png
Panoramska snimka Moskve 1867.
Other Languages
Аҧсшәа: Москва
Acèh: Moskôw
адыгабзэ: Москва
Afrikaans: Moskou
Akan: Moscow
Alemannisch: Moskau
አማርኛ: ሞስኮ
aragonés: Moscú
Ænglisc: Moscow
العربية: موسكو
ܐܪܡܝܐ: ܡܘܣܩܒܐ
مصرى: موسكو
asturianu: Moscú
авар: Москва
Aymar aru: Mosku
azərbaycanca: Moskva
تۆرکجه: موسکو
башҡортса: Мәскәү
Boarisch: Moskau
žemaitėška: Maskva
Bikol Central: Mosku
беларуская: Масква
беларуская (тарашкевіца)‎: Масква
български: Москва
भोजपुरी: मास्को
Bislama: Moskow
bamanankan: Moscow
বাংলা: মস্কো
བོད་ཡིག: མོ་སི་ཁོ།
brezhoneg: Moskov
bosanski: Moskva
буряад: Москва
català: Moscou
Chavacano de Zamboanga: Moscow
Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄: Moskva
нохчийн: Москох
Cebuano: Moscow
Chamoru: Moscow
کوردی: مۆسکۆ
corsu: Moscù
qırımtatarca: Moskva
čeština: Moskva
kaszëbsczi: Mòskwa
словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ: Москъва
Чӑвашла: Мускав
Cymraeg: Moscfa
dansk: Moskva
Deutsch: Moskau
Zazaki: Moskowa
dolnoserbski: Moskwa
डोटेली: मस्को
ދިވެހިބަސް: މޮސްކޯ
ཇོང་ཁ: མཽས་ཀོ།
Ελληνικά: Μόσχα
emiliàn e rumagnòl: Måssca
English: Moscow
Esperanto: Moskvo
español: Moscú
eesti: Moskva
euskara: Mosku
estremeñu: Moscú
فارسی: مسکو
suomi: Moskova
Võro: Moskva
føroyskt: Moskva
français: Moscou
arpetan: Moscou
Nordfriisk: Moskva
Frysk: Moskou
Gaeilge: Moscó
Gagauz: Moskva
贛語: 莫斯科
Gàidhlig: Mosgo
galego: Moscova
گیلکی: مؤسکؤ
Avañe'ẽ: Mosku
𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺: 𐌼𐍉𐍃𐌺𐍅𐌰
Gaelg: Moscow
Hausa: Moscow
客家語/Hak-kâ-ngî: Moskva
Hawaiʻi: Mokekao
עברית: מוסקבה
हिन्दी: मास्को
Fiji Hindi: Moscow
hornjoserbsce: Moskwa
Kreyòl ayisyen: Moskou
magyar: Moszkva
Հայերեն: Մոսկվա
interlingua: Moscova
Bahasa Indonesia: Moskwa
Interlingue: Moscva
Ilokano: Moscow
Ido: Moskva
íslenska: Moskva
italiano: Mosca (Russia)
ᐃᓄᒃᑎᑐᑦ/inuktitut: ᒨᔅᑯ
日本語: モスクワ
Patois: Masko
la .lojban.: moskovas
Basa Jawa: Moskwa
ქართული: მოსკოვი
Qaraqalpaqsha: Moskva
Taqbaylit: Musku
Адыгэбзэ: Мэзкуу
Kabɩyɛ: Mɔsɩkʊʊ
Kongo: Moskva
Gĩkũyũ: Moscow
қазақша: Мәскеу
kalaallisut: Moskva
ಕನ್ನಡ: ಮಾಸ್ಕೋ
한국어: 모스크바
Перем Коми: Мӧсква
къарачай-малкъар: Москва
कॉशुर / کٲشُر: مَسكؤآ
Kurdî: Mosko
коми: Мӧскуа
kernowek: Moskva
Кыргызча: Мөскөө
Latina: Moscua
Ladino: Mosku
Lëtzebuergesch: Moskau
лакку: Москав
лезги: Москва
Luganda: Moosko
Limburgs: Moskou
lumbaart: Musca (Rüssia)
lingála: Moskú
lietuvių: Maskva
latviešu: Maskava
मैथिली: मस्को
мокшень: Моску
Malagasy: Môsikao
олык марий: Моско
Māori: Mohikau
македонски: Москва
മലയാളം: മോസ്കോ
монгол: Москва
молдовеняскэ: Москова
मराठी: मॉस्को
кырык мары: Москва
Bahasa Melayu: Moscow
Malti: Moska
Mirandés: Moscobo
မြန်မာဘာသာ: မော်စကိုမြို့
эрзянь: Москов ош
مازِرونی: موسکو
Dorerin Naoero: Moscow
Napulitano: Mosca
Plattdüütsch: Moskau
Nedersaksies: Moskou
नेपाली: मस्को
नेपाल भाषा: मस्को
Nederlands: Moskou
norsk nynorsk: Moskva
norsk: Moskva
Novial: Moskva
Nouormand: Moscou
Sesotho sa Leboa: Moscow
Chi-Chewa: Moscow
occitan: Moscòu
Livvinkarjala: Moskovu
Oromoo: Mooskoo
ଓଡ଼ିଆ: ମସ୍କୋ
Ирон: Мæскуы
ਪੰਜਾਬੀ: ਮਾਸਕੋ
Papiamentu: Moskou
Picard: Moscou
Deitsch: Moscow
Norfuk / Pitkern: Moscow
polski: Moskwa
Piemontèis: Mosca
پنجابی: ماسکو
Ποντιακά: Μόσχα
پښتو: مسکو
português: Moscovo
Runa Simi: Moskwa
rumantsch: Moscau
Romani: Moscova
Kirundi: Moscou
română: Moscova
armãneashti: Moscova
tarandíne: Mosche
русский: Москва
русиньскый: Москва
संस्कृतम्: मास्कोनगरम्
саха тыла: Москва
sardu: Mosca
sicilianu: Mosca (Russia)
Scots: Moscow
davvisámegiella: Moskva
Sängö: Moscow
srpskohrvatski / српскохрватски: Moskva
සිංහල: මොස්කව්
Simple English: Moscow
slovenčina: Moskva
slovenščina: Moskva
Gagana Samoa: Moscow
chiShona: Moscow
Soomaaliga: Moskow
shqip: Moska
српски / srpski: Москва
SiSwati: Moscow
Sesotho: Moscow
Seeltersk: Moskau
Basa Sunda: Moskwa
svenska: Moskva
Kiswahili: Moscow
ślůnski: Moskwa
தமிழ்: மாஸ்கோ
తెలుగు: మాస్కో
tetun: Moskovu
тоҷикӣ: Маскав
ไทย: มอสโก
Türkmençe: Moskwa
Tagalog: Mosku
lea faka-Tonga: Mosekou
Tok Pisin: Mosko
Türkçe: Moskova
татарча/tatarça: Мәскәү
chiTumbuka: Moscow
Twi: Moskva
reo tahiti: Moscou
тыва дыл: Москва
удмурт: Муско
ئۇيغۇرچە / Uyghurche: Moskwa
українська: Москва
اردو: ماسکو
oʻzbekcha/ўзбекча: Moskva
vèneto: Mosca (Rusia)
vepsän kel’: Moskv
Tiếng Việt: Moskva
West-Vlams: Moskou
Volapük: Moskva
walon: Moscou
Winaray: Moscow
Wolof: Mosku
吴语: 莫斯科
isiXhosa: Moscou
მარგალური: მოსკოვი
ייִדיש: מאסקווע
Yorùbá: Mọsko
Vahcuengh: Moscow
Zeêuws: Moskou
中文: 莫斯科
文言: 莫斯科
Bân-lâm-gú: Moskva
粵語: 莫斯科
isiZulu: IMoskwa