Magnetski moment

Magnetski moment μ je umnožak jakosti električne struje I i ploštine petlje S.
Kad se kroz električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment.

Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i  električnih zavojnica kroz koje teče  električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje. Smjer je vektora magnetskoga momenta od sjevernoga prema južnom magnetskom polu, odnosno okomit je na površinu petlje kroz koju teče električna struja. Mjerna je jedinica amper puta kvadratni metar (A ∙ m2). Magnetski momenti čestica u atomskoj i nuklearnoj fizici iskazuju se s pomoću Bohrova i nuklearnoga magnetona. [1]

Magneton

Magneton je elementarni kvant magnetskoga momenta, fizikalna konstanta koja opisuje magnetska svojstva atomasubatomskih čestica. Bohrov magneton (nazvan prema  Nielsu Bohru) je veličina koja označava klasično određen magnetski moment elektrona:

gdje je:

μB - Bohrov magneton,
e - elementarni naboj elektrona,
ħ - reducirana  Planckova konstanta,
me - masa elektrona,

Mjerena vrijednost Bohrova magnetona iznosi μe ≈ 9285 · 10–24 A ∙ m2. Analogno se po Bohrovu modelu za protone u jezgri atoma dobiva vrijednost nuklearnog magnetona μp ≈ 5051 · 10–27A ∙ m2, ali je ona zbog takozvane hiperfine strukture znatno manja i ovisi o broju protona i neutrona u jezgri. [2]

Other Languages
العربية: عزم مغناطيسي
беларуская: Магнітны момант
български: Магнитен момент
Ελληνικά: Μαγνητική ροπή
Esperanto: Magneta momanto
Bahasa Indonesia: Momen magnetik
한국어: 자기 모멘트
македонски: Магнетен момент
Nederlands: Magnetisch moment
norsk nynorsk: Magnetisk moment
português: Momento magnético
română: Moment magnetic
srpskohrvatski / српскохрватски: Magnetski moment
Simple English: Magnetic moment
slovenčina: Magnetický moment
slovenščina: Magnetni moment
татарча/tatarça: Магнит моменты
українська: Магнітний момент
中文: 磁矩