Ljudski mišići

Mišići na ljudskom vratu, ramenima i leđima te oko zdjelice

Mišići su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima 752, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Oni opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa muškarca u prosjeku je oko 15% veća od one u žena.

Vrste mišića

Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti:

  • Poprečnoprugasto mišićno vlakno je tvorba nastala nepotpunom diobom mišićnih stanica, pa imaju poprečne pruge i više jezgara. Od njega su građeni mišići vezani uz kosti. Rade pod utjecajem naše volje.
  • Glatko mišićno tkivo kontrolirano je autonomnim živčanim sustavom ili hormonima. Građeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih mišića hrana ne bi mogla prolaziti tijelom, a mokraćni mjehur funkcionirao bi sasvim drugačije.

S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni ( poprječnoprugasti, voljni) mišići nastaju iz paraksijalnog mezoderma (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). Glatko i srčano mišićje nastaju od visceralnog mezoderma.

Other Languages
Alemannisch: Muskulatur
العربية: جهاز عضلي
অসমীয়া: পেশী তন্ত্ৰ
Aymar aru: Janchi kamana
Deutsch: Muskulatur
ދިވެހިބަސް: މަސްތަކުގެ ނިޒާމް
Ελληνικά: Μυϊκό σύστημα
euskara: Gihar-sistema
हिन्दी: पेशीतन्त्र
Bahasa Indonesia: Sistem otot
íslenska: Vöðvakerfið
Basa Jawa: Sistem otot
한국어: 근육계통
português: Sistema muscular
srpskohrvatski / српскохрватски: Mišićni sistem
Simple English: Muscular system
slovenčina: Pohybová sústava
српски / srpski: Мишићни систем
Türkçe: Kas sistemi
українська: М'язова система
中文: 肌肉系统
Bân-lâm-gú: Kin-bah hē-thóng