Koraljni greben

Koraljni greben
Lokacije koraljnih grebena
Koraljni greben u Crvenom moru s pripadnicima roda Acropora

Koraljni greben je struktura u obliku grebena u moru, koju tvore žarnjaci i koja s vremenom postane dovoljno velika da ima značajan ekološki i fizički utjecaj na svoju okolinu. To su najveće strukture izgrađene od živih organizama na svijetu. Ukupna površina koraljnih grebena iznosi 600.000 km2, a na Maldivima se grebeni izdižu do 2200 metara iznad morskog dna. [1]

Koraljni grebeni su pretežno izgrađeni od koralja iz skupine Scleractinia, ali u izgradnji grebena sudjeluju i vatreni koralji (Millepora) kao i plavi koralji (Heliopora coerulea) u tropskom Indopacifiku. Scleractinia mogu opstati od velikih dubina do plićaka, sve do površine mora. Oni tijekom mnogo vijekova izgrađuju strukturu grebena od svojih skeleta sastavljenih od kalcijevog karbonata.

Koraljni grebeni su kompleksni morski ekosustavi. Oni su biotop (područje života) biocenoze (zajednice živih bića) koja se sastoji od biljaka i životinja, na primjer crva, školjki, spužvi, bodljikaša i rakova. Koraljni grebeni imaju značajnu ulogu kao "odgajališta" za potomke riba koje nastanjuju otvorena mora.

Koraljni otok nastaje kroz dugotrajne promjene nivoa vode. Budući da koraljni greben može rasti samo do morske površine, kasnijim spuštanjem razine vode ili izdizanjem dna nastaje jedno ili više otoka, obično u obliku atola.

Biologija

Anatomija jednog koraljnog polipa

Živi koralji su malene životinje u ljusci od kalcijevog karbonata. Greška je govoriti o koraljima kao biljkama ili kamenju. Glave koralja sastoje se od nakupina induvidualnih životinja, koje se zovu polipi, raspoređenih u raznolike oblike. [2] Polipi su obično sićušni, ali mogu biti veliki kao vrh čiode ili do 30,5 cm.

Koralji koji grade grebene ili hermatipski koralji žive samo u eufotičnoj zoni (iznad 50 m), tj. na dubini do koje dospijeva dovoljno svjetlosti za odvijanje fotosinteze. Koraljni polipi ne vrše fotosintezu, ali žive u simbiozi sa zooksantelama; ti organizmi žive u tkivu polipa i pribavljaju im hranjive tvari. Zbog tih odnosa, koraljni grebeni mnogo brže rastu u čistoj vodi, koja propušta više svjetlosti. Bez te simbiotske veze, koralji bi rasli presporo za formiranje bilo kakvih značajnih grebenskih struktura. Koralji dobijaju do 90 % svojih hranjivih tvari iz te veze. [3]

Grebeni rastu kako polipi i ostali organizmi stvaraju talog kalcijevog karbonata, [4] [5] osnove korala, kao skeletalne konstrukcije ispod i oko sebe, što gura vrhove korala prema gore i van. [6] Valovi, ribe koje se hrane koraljima (npr. ribe papige), morski ježinci, spužve i ostale sile i organizmi djeluju kao bioerodanti, mrveći skelete koralja na djeliće koji padnu na neke dijelove grebena ili formiraju pješčana dna u grebenskim lagunama. Mnogi drugi organizmi koji nastanjuju grebene također na isti način doprinose taloženju kalcijevog karbonata. [7] Alge iz reda Corallinales znatno doprinose formiranju strukture grebena u onim njegovim dijelovima, gdje je djelovanje valovanajveće. Te alge čine strukturu grebena čvršćom slojevitim taloženjem vapnenca po površini grebena.

Kolonije koje tvore poznate vrste koralja, kojih ima oko 1000, tvore razne oblike, kao na primjer oblik mozga, kupusa, ploče, rogova, žica i stupova.

Koralj roda Acropora
Slika izbliza prikazuje polipe na koralju koji mašu svojim pipcima. Na samo jednoj koraljnoj grani može se nalaziti na tisuća polipa.

Koralji se razmnožavaju i spolno i bespolno. Jedan induvidualni polip tijekom života koristi obje metode razmnožavanja. Koralji se razmnožavaju spolno bilo unutrašnjom ili vanjskom oplodnjom. Reproduktivne stanice nalaze se u membranama mezenterija, koje se šire prema unutra iz sloja tkiva koji oblaže stomačnu šupljinu. Neki odrasli korali su hermafroditi; drugi su isključivo muškog ili ženskog spola. Nekolicina vrsta mijenja spol tijekom odrastanja.

Jaja oplođena unutrašnjom oplodnjom razvijaju polip u periodu od nekoliko dana do nekoliko tjedana. tijekom daljnjeg razvoja nastaje malena larva, koja se naziva planula. Jaja oplođena vanjskom oplodnjom razvijaju se tijekom istovremenog mriještenja. Polipi otpuštaju jaja i spermu u vodu odjednom, istodobno. Jaja se rasprše preko jednog velikog područja. Vrijeme mrijesta zavisi od godišnjeg doba, temperature vode i plime i oseke. Mriještenje je najuspješnije kada je razlika između plime i oseke malena. Što je kretanje vode manje, to su šanse za oplodnju veće. Idealno vrijeme je u proljeće. Otpuštanje jaja ili planula obično se javlja noću, a ponekada je vezano za lunarni ciklus (javlja se tri do šest dana nakon punog mjeseca). Period između otpuštanja do vezivanja za podlogu traje samo nekoliko dana, ali neke planule mogu tako preživjeti nekoliko tjedana. Mete su grabežljivaca i uvjeta u okolini. Nekoliko planula koje se uspiju spojiti za podlogu počinju se takmičiti za hranu i prostor.

Other Languages
Afrikaans: Koraalrif
العربية: شعاب مرجانية
azərbaycanca: Mərcan rifi
башҡортса: Мәрйен рифтары
беларуская: Каралавыя рыфы
български: Коралов риф
bosanski: Koralni greben
čeština: Korálový útes
kaszëbsczi: Rafa
dansk: Koralrev
Deutsch: Korallenriff
English: Coral reef
Esperanto: Korala rifo
eesti: Korallrahu
føroyskt: Korallriv
français: Récif corallien
Kreyòl ayisyen: Resif koray
Bahasa Indonesia: Terumbu karang
íslenska: Kóralrif
日本語: サンゴ礁
Basa Jawa: Terumbu karang
ქართული: მარჯნის რიფი
한국어: 산호초
lietuvių: Koralinis rifas
latviešu: Koraļļu rifs
македонски: Корален гребен
Bahasa Melayu: Terumbu karang
Nederlands: Koraalrif
norsk nynorsk: Korallrev
norsk: Korallrev
occitan: Arrecife
ਪੰਜਾਬੀ: ਮੂੰਗਾ ਚਟਾਨ
Papiamentu: Ref di koral
português: Recife de coral
română: Recif de corali
srpskohrvatski / српскохрватски: Koraljni greben
සිංහල: කොරල් පර
Simple English: Coral reef
slovenčina: Koralový útes
slovenščina: Koralni greben
српски / srpski: Корални гребен
svenska: Korallrev
Türkçe: Mercan resifi
українська: Кораловий риф
oʻzbekcha/ўзбекча: Marjon riflari
Tiếng Việt: Rạn san hô
中文: 珊瑚礁
Bân-lâm-gú: San-ô͘-chiau