Kars

Kars
Kars
Osnovni podaci
Pokrajina Kars
Stanovništvo
 - ukupno

76.992
Površina 2347 km²
Visina 1768 m
Koordinate 40°36′N 43°5′E / 40°36′N 43°5′E / 40.6; 43.083
Poštanski broj 36100
Pozivni broj 0474
Gradonačelnik Naif Alibeyoğlu
Službena stranica www.kars.bel.tr
Karta
Karta grada Kars

Kars ( azerski: Qars , kurdski: Qers, armenski: Ղարս, Կարս, gruzijski: ყარსი, ruski: Карс) je grad na sjeveroistoku Turske koji je glavno mjesto istoimene pokrajine.

Povijest

U 10. stoljeću Kars je bio glavni grad jedne od armenskih kraljevina. Godine 1064. osvojili su ga Turci Seldžuci, a tadašnji i zadnji armenski kralj Karsa, Gagik II., platio je danak Seldžucima kako ne bi opkolili i uništili grad. Iduće godine Gagik predaje grad Bizantu, koji ga brzo gubi, te grad osvajaju Seldžuci. Kasnije grad osvajaju Gruzi koji ga stavljaju pod upravu dinastije Zakarid. Oni su kontrolirali grad sve do 1230-ih, kad on prelazi pod upravu turskih emira.

Opsada Karsa 1828. godine

Godine 1387. grad osvaja mongolski osvajač Tamerlan. Turski emiri vladaju gradom do 1534., kada Osmanlije osvajaju grad. Grad ponovno utvrđuje sultan Murat III. jakim zidinama koje su kasnije 1731., izdržale opsadu Perzijanaca. Grad postaje glavno mjesto sandžaka u Erzurumskom vilajetu.

Grad 1807. odolijeva ruskim napadima, ali 1828. osvaja ga ruski general Ivan Paskevič zajedno s 11.000 zarobljenika. Iako je grad kasnije vraćen Turskoj, nova granica s Rusijom pomaknuta je znatno bliže Karsu. U opsadi Karsa 1855., za vrijeme Krimskog rata, Rusi izlaze kao pobjednici. U bitki kod Karsa 1877., za vrijeme rusko-turskog rata ponovo pobjeđuju Rusi koji kasnije Sanstefanskim dogovorom i dobivaju Kars koji postaje glavnim gradom Karske oblasti koja je bila podijeljena u Karski, Ardahanski, Kagizmanski i Oltinski okrug.

Ruska arhitektura u Karsu

Nakon pripojenja Rusiji, u razdoblju od 1878. do 1881. više od 82.000 muslimana napuštaju područje, a oko 11.000 sam grad. U isto vrijeme u grad se doseljavaju Armenci, Grci i Rusi. Prema ruskom popisu stanovništva iz 1892., Rusi su činili 7% stanovništva Karske oblasti, Grci 13,5%, Kurdi 15%, Armenci 21,5%, Turci 24%, Karapapaki 14% i Turkmeni 5%.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, grad je bio jedan od glavnih ciljeva osmanske vojske tijekom bitke kod Sarikamiša.

Rusija je 3. ožujka 1918. ustupila Osmanskom Carstvu Kars, Ardahan i Batum sporazumom u Brest-Litovsku. Do tad je grad već bio pod kontrolom armenskih i neboljševističkih ruskih snaga. Osmansko Carstvo je zauzelo Kars 25. travnja 1918., a na tom području je osnovana Jugozapadna Kavkaska Republika. Primirjem u Mudrosu u listopadu 1918., osmanska vojska povlači se u granice iz 1914. godine. Britanci okupiraju Batum, ali Osmanlije odbijaju odreći se Karsa i nastavljaju podržavati prijelaznu vladu. Demokratska Republika Armenija osvaja područje u siječnju iduće godine, ali proturska vlada ostaje u gradu sve do dolaska britanske vojske koja njihove vođe šalje na Maltu. U svibnju 1919. Kars pada pod punu kontrolu DR Armenije koja grad proglašava glavnim mjestom pokrajine Vanand.

Sukobi između turskih revolucionara i armenskih graničnih snaga u Oltu dovode do napada turskih snaga na DRA, što uzrokuje početak tursko-armenskog rata. Za vrijeme rata, 30. listopada 1920. turske snage osvajaju Kars. Sporazumom iz Aleksandropola potpisanim 2. prosinca 1920. od strane Armenije i Turske, DRA ustupljuje preko 50% svog predratnog teritorija Turskoj i odriče se svih teritorija dobivenih sporazumom iz Sèvresa. Nakon što boljševici osvajaju Armeniju, ovaj sporazum zamjenjuje Karski dogovor potpisan 23. lipnja 1921. između Turske i novoosnovanog Sovjetskog Saveza. Sporazum je omogućio SSSR-u pripojenje Adžarije, u zamjenu za tursku kontrolu nad Karsom, Iğdırom i Ardahanom.

Kars danas

Ovim dogovorom uspostavljeni su mirni odnosi između Turske i Sovjetskog Saveza.

Nakon drugog svjetskog rata postojale su naznake da SSSR želi promijeniti Karski dogovor. U lipnju 1945. sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Molotov rekao je turskom veleposlaniku da bi se ta područja trebala vratiti SSSR-u, točnije Armeniji i Gruziji. U to početno hladnoratovsko vrijeme Britanci su se protivili promjeni postojećih granica, dok je američki predsjednik Truman smatrao da je to bilateralno pitanje Turske i SSSR-a.

Od sukoba oko Gorskog Karabaha početkom 1990-ih, obližnja granica između Turske i Armenije je zatvorena.

Other Languages
Аҧсшәа: Ҟарс
العربية: قارص
مصرى: كارس
asturianu: Kars
azərbaycanca: Qars
تۆرکجه: قارص
беларуская: Карс
български: Карс
català: Kars
کوردی: قەرس
čeština: Kars
dansk: Kars
Deutsch: Kars
Zazaki: Qers
Ελληνικά: Καρς
English: Kars
Esperanto: Kars
español: Kars
eesti: Kars
euskara: Kars
فارسی: قارص
suomi: Kars
français: Kars
Gagauz: Kars
עברית: קארס (עיר)
Հայերեն: Կարս
italiano: Kars
ქართული: ყარსი
한국어: 카르스
Kurdî: Qers
лакку: Къарс
lietuvių: Karsas
latviešu: Karsa
Baso Minangkabau: Kars
македонски: Карс
кырык мары: Карс
Bahasa Melayu: Kars, Turki
Nederlands: Kars (stad)
norsk nynorsk: Kars
norsk: Kars
occitan: Kars
Ирон: Хъарс
ਪੰਜਾਬੀ: ਕਾਰਸ
polski: Kars
پنجابی: کارس
Ποντιακά: Καρς
português: Kars
română: Kars
русский: Карс
Kinyarwanda: Kars
Scots: Kars
srpskohrvatski / српскохрватски: Kars
Simple English: Kars
српски / srpski: Карс
svenska: Kars
Kiswahili: Kars
ไทย: การ์ส
Türkçe: Kars
удмурт: Карс
українська: Карс
اردو: قارص
Tiếng Việt: Kars
Winaray: Kars, Turkeya
中文: 卡爾斯
Bân-lâm-gú: Kars
粵語: 卡爾斯