Italija
English: Italy

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Italija. Za provinciju Starog Rima, pogledajte Italija (rimska provincija).
Talijanska Republika
Repubblica Italiana
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
nema
Himna
Fratelli d'Italia
Položaj Italije
Glavni gradRim
Službeni jeziktalijanski 1)
Državni vrh
 - PredsjednikSergio Mattarella (predsjednik Republike)
 - Predsjednik VladeGiuseppe Conte
Neovisnostujedinjenjem
17. ožujka 1861.
Površina69. po veličini
 - ukupno301.230 km2
 - % vode2,4 %
Stanovništvo23. po veličini
 - ukupno (2016.) 60.589.445[1]
 - gustoća197/km2
BDP (PKM)procjena 2008.
 - ukupno1,814 bilijuna $[2] (8.)
 - po stanovniku30.580 $[2] (21.)
Valutaeuro 2) (100 eurocenta)
Pozivni broj+39
Vremenska zonaUTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak.it
1) Uz talijanski, službeni jezici su njemački u Južnom Tirolu i francuski u Valle d'Aosta;
2) Do 1999. talijanska lira

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska.[3] Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije.

Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.

Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi.

U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Italije
Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog tisućljeća pr. Kr. nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili Liguri i Iliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj 2. i početkom prvog tisućljeća pr. Kr. Negdje u 8. stoljeću pr. Kr. između rijeke Arno i Tiber nastanili su se i Etruščani, koji su se u 7. stoljeću pr. Kr. proširili sve do rijeke Pada i Korzike. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje Venecije živjeli Veneti, tako da se danas talijanska regija u kojoj je smještan ovaj grad zove Veneto jer ona odgovara povijesnom području na kom je živjelo ovo pleme, a niže na poluotoku Mesapi (Messapii) i Japigi (Iapyges) u Apuliji. Na Siciliji su živjeli Sikulci, Sikani (Sikanci) i Elimi.

Sabinjani (Sabini) i Latini živjeli su u Laciju (Lazio) zajedno sa Faliscima, Ekvima (Aequi), Hernicima i Ausonima. U Abruzzima bijahu Vestini, Paeligni i Marsi.

Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Laciju, Toskani, Umbriji i Basilicati.

Italija i Ilirija 1084. godine.

Frentani, Picenti i Marrucini naseljavali su središnju obalu Jadrana. Samniti i Lucani življaše u Moliseu i Basilicati. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od 5. stoljeća pr. Kr. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pr. Kr.

Nuvola Italy flag.svg

Ovaj članak je dio niza o
povijesti Italije

Stari vijek
  • Prapovijesna Italija
  • Terramare
  • Villanovanska kultura
  • Etruščani
  • Stari Rim
    Srednji vijek
  • Srednjovjekovna Italija (6. – 14. st.)
  • Talijanska renesansa (14. – 15 st.)
  • Novi vijek
    Suvremena Italija

    Stari vijek

    U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao sjedište Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.

    Srednji vijek

    Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni nadnevak ujedinjenja Italije.

    Prvi svjetski rat

    U Prvom svjetskom ratu (1914. - 1918.) Italija je ušla na strani Centralnih sila, ali do 1917. nisu sudjelovali u ratnim operacijama. Tada su tajnim Londonskim ugovorom prešli na stranu Antante, a zauzvrat im je obećana istočna obala Jadrana, jug Grčke i dijelovi Afrike. Talijani su se najviše borili na rijeci Soči.

    Fašistički režim

    Fašisti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njemačke u 2. svjetskom ratu i izgubili.

    Talijani nisu bili zadovoljni Versaillskim poretkom. Posebice su bili nezadovoljni time što nisu dobili obećana područja. Javlja se politika revanšizma i revizionizma koju predvodi Benito Mussolini, predvodnik Fašista. Mussolini je pridobio talijane obećavši im smanjenje ne zaposlenosti u vrijeme najveće krize, poslije rata. Zaposlio je ljude najviše u vojnoj industriji.

    U Drugi svjetski rat Italija je ušla na strani Trojnog pakta. Bili su najbliži suradnici nacističke Njemačke. Kapitulirali su nakon što su se saveznici sa Sjeverne Afrike preko Sicilije iskrcali na Talijansko kopno 1943..

    Moderna Talijanska država (od 1946.)

    Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puč iz prosinca 1970. godine.

    Poslije rata vlada velika kriza u zemlji. Ipak, iako su bili na strani poraženih dobili su povoljne kredite od Amerike, Marshallov plan, pomagali su i brojni talijanski iseljenici koji su ulagali u matičnu zemlju. To je jako pomoglo gospodarstvu zemlje. Naročito, nakon što je 1957. bila jedna od osnivača Europske ekonomske zajednice i tako povećala tržište za svoje proizvode. To joj je uvelike pridonijelo u gospodarskom i političkom smislu, postala je jedno od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. Postala je jedna od vodećih zemalja svijeta i pripada u skupinu G8. Italija je otpočetka članica saveza NATO i Europske unije.

    Na izmaku 20. stoljeća, nestabilnosti unutarnje politike pridonosili su česti financijski i politički skandali, korupcija i postojanje jake mafije. Tijekom 1990-ih u Italiji se razvijaju nove političke organizacije: Sjeverna liga (Lega Nord) i Naprijed Italijo (Forza Italia); potonja stranka desnice S. Berlusconija pobjeđuje na izborima 2001. godine.

    Politika

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Italije

    Palazzo Madama u Rimu, zgrada talijanskoga Senata.

    Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade).

    Predsjednik Republike bira se svakih 7 godina, a bira ga Parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik).

    Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje (Fiducia) oba doma.

    Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opće izbore, a koristi se miješani većinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspoređuje se proporcionalno. Zastupnički dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrži i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma.

    Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata.

    Zemljopis

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Italije

    Zemljovid Italije

    Najveći dio Italije čini Apeninski poluotok, najveći poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka - Sicilijom i Sardinijom - stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.

    Apenini su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se spuštaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale važne rijeke su Tiber, Adige i Arno.

    Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4.810 m, a viši su vrhovi još i Monte Rosa (4.637 m) i Monte Cervino (4.476 m - nje.: Matterhorn). Italija ima tri slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najveći aktivni u Europi Etna (3.550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.

    Ukupna površina države iznosi 301.230 km², od čega je 294.020 km² kopno, a 7.210 km² je voda.

    Položaj

    Italija se nalazi u južnoj Europi, između 35° i 47° sjeverne zemljopisne širine i 6° i 19° istočne zemljopisne dužine. Italija obuhvata Apeninski poluotok i tri velika otoka na Sredozemnom moru.

    Najveći otoci su:

    Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na Alpima, gdje graniči s Francuskom, Švicarskom, Austrijom i Slovenijom. Kopnenu granicu grubo određuje Alpska razvodnica, koja okružuje Padsku i Venecijsku niziju. Neovisne države San Marino i Vatikan su enklave unutar teritorije Italije, dok je Flag of Campione d'Italia.svg Campione d'Italia, talijanska enklava u Švicarskoj. Oblik zemlje podsjeća na čizmu, a Sicilija asocira na trokut. Izlazi na pet mora: Jonsko, Jadransko, Ligursko, Tirensko i Sredozemno more.

    Geologija i reljef

    Kroz cijeli poluotok prostiru se Apenini, a na sjeveru jedan dio Alpa pripada Italiji. Duž zapadne talijanske obale protežu se s sjevera u pravcu juga sljedeće rivijere: Talijanska rivijera u Liguriji, Etrurska rivijera u Toskani i Napuljska rivijera u Kampanji. Istočna obala je od Trsta na sjeveru do Galianoa na jugu.

    Vulkan Vezuv

    Država se nalazi na granici Euroazijske i Afričke ploče, što doprinosi značajnoj seizmičkoj i vulkanskoj aktivnosti. U Italiji se nalazi 14 vulkana, od kojih su četiri aktivna: Etna na Siciliji, Stromboli, Vulcano i Vezuv. Vezuv je jedini aktivni vulkan u kontinentalnoj Europi i poznat je zbog svoje erupcije koja je uništila Pompeja i Herkulaneja. Nekoliko otočja i brda je stvoreno vulkanskom aktivnošću, a sjeverozapadno od Napulja se nalazi prilično aktivna kaldera Campi Flegrei.

    Vode

    Rijeke Italije slijevaju u Jadransko, Jonsko, Sredozemno, Tirensko, Ligursko, Crno i Sjeverno more. Najduže rijeke su Po, Adige, Tiber, Adda, Oljo, Tanaro, Ticino i Arno. Po, s 652 km je najduža talijanska rijeka, teče na od Alpa na zapadnoj granici s Francuskoj i sliva se u Jadransko more. U najveća talijanska jezera ubrajaju se Garda (367,94 km²), Maggiore (212.51 km², na granici s Švicarskom) i Como (145,9 km²) u sjevernoj Italiji i Trazimensko jezero (124,29 km²) i Bolsena (113,55 km²) u srednjoj Italiji.

    Klima

    Detalj iz Toskane.

    Klima Italije drastično varira od stereotipne mediteranske klime u zavisnosti od položaja. Primorskim dijelovima Ligurije i većim dijelom Apeninskog poluotoka južno od Firence vlada klasična mediteranska klima. Veći dio sjevernih unutrašnjih oblasti Italije, oko Torina, Milana i Bologne ima kontinentalnu klimu, koja se često po Köppenovoj klasifikaciji klime klasifikuje i kao vlažna suptropska klima. Primorski deijlovi poluotoka mogu imati drastično drugačiju klimu od planina i dolina u unutrašnjosti, posebno tokom zimskih mjeseci, kada na planinskim dijelovima vladaju hladnoće i snijeg. Primorski regioni imaju blage zime i topla i obično suha ljeta, mada i doline u unutrašnjosti mogu biti prilično tople ljeti.

    Regije

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Regije Italije


    Italija ima 20 regija (regioni, jednina regione), od kojih pet ima posebnu autonomiju, što je označeno zvjezdicom (*):Regije se dalje dijele na pokrajine.[4]

    Gradovi - vidi Dodatak: Popis gradova u Italiji.

    RegijaGlavni gradPovršina (km2)Stanovništvo
    Flag of Abruzzo.svg AbruzzoL'Aquila10,7631.331.574
    Flag of Valle d'Aosta.svg Valle d'Aosta*Aosta3,263128.298
    Flag of Apulia.svg ApulijaBari19,3584.090.105
    Flag of Basilicata.svg BasilicataPotenza9,995576.619
    Flag of Calabria.svg KalabrijaCatanzaro15,0801.976.631
    Flag of Campania.svg KampanijaNapulj13,5905.861.529
    Emilia-RomagnaBologna22,4464.450.508
    Flag of Friuli-Venezia Giulia.svg Furlanija-Julijska krajina*Trst7,8581.227.122
    Flag of Lazio.svg LacijRim17,2365.892.425
    Flag of Liguria.svg LigurijaGenova5,4221.583.263
    Flag of Lombardy.svg LombardijaMilano23,84410.002.615
    Flag of Marche.svg MarkeAncona9,3661.550.796
    Flag of Molise.svg MoliseCampobasso4,438313.348
    Flag of Piedmont.svg PijemontTorino25,4024.424.467
    Flag of Sardinia.svg Sardinija*Cagliari24,0901.663.286
    Flag of Sicily.svg Sicilija*Palermo25,7115.092.080
    Flag of Tuscany.svg ToskanaFirenca22,9933.752.654
    Flag of Trentino-South Tyrol.svg Trentino-Južni Tirol*Trident13,6071.055.934
    Flag of Umbria.svg UmbrijaPerugia8,456894.762
    Flag of Veneto.svg VenetoVenecija18,3994.927.596

    Gospodarstvo

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Italije

    U Italiji je razvijen turizam, na slici San Remo

    Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).

    Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela euro 1999. godine.

    Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partnerima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkrentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sa sindikatima. Unatoč svemu tome, Italija je danas svjetska i europska gospodarska sila te pripada skupini najrazvijenijih zemalja svijeta G8

    Stanovništvo

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Italije

    Populacijska piramida Italije.

    U 150 godina ujedinjene Italije stanovništvo je utrostručeno. Na prvom popisu stanovništva 1861. bilo je oko 22 milijuna Talijana. Između popisa stanovništva 2001. i 2011. broj stanovnika s prebivalištem u Italiji povećao se za 2.468.900 osoba (+4,3%) na ukupno 59.464.644 stanovnika. Od toga je 28.750.942 muškaraca (48%) i 30.713.702 žena (52%). Povećanja stanovništva ne bi bilo da se broj stranaca s prebivalištem u Italiji nije u tih 10 godina povećao sa 1.334.889 (2,34%) na 3.769.518 (6,34%). Povećao se i broj obitelji, sa 21.810.676 na 24.512.012, a prosječan broj njihovih članova smanjio se sa . 2,6 na 2,4. Od popisanih stanovnika 46% je na Sjeveru, 19% u Centru, a 35% na Jugu i na otocima.

    Jezik

    Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (197 stanovnika po četvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveća je austrijska manjina u Južnom Tirolu (1991.: 287,503 Austrijanaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.

    Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su:

    Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su:

    Religija

    Iako je glavna vjera katoličanstvo (85% građana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i židovske zajednice, kao i sve veće useljeničke zajednice pravoslavnih kršćana (ponajviše Rumunja, te muslimana).

    Kultura

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kultura Italije

    Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani (pizza, špageti itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.

    Italija je začela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stoljeća. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Casanova, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo Buonarroti, arhitekti Bernini ,Palladio,Donatello,skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filozof Giordano Bruno, fizičar Alessandro Volta, Galileo Galilei, filmski redatelji Antonioni i Fellini.

    Najznačajniji talijanski književnici 20. st.:

    Umjetnost

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Umjetnost u Italiji

    Umjetnost u Italiji obuhvata umjetnička dijela nastala od praistorije pa do danas. Italija je bila centar i žarište mnogih pravaca europske umjetnosti. U antici zahvaljujući svom položaju u centru Mediterana, u Italiji se prepliću kulturni utjecaji iz različitih područja. Ti pretežno grčki i helenistički utjecaji stapaju se sa autohtonim likovnim izrazima Italije i stvaraju originalnu rimsku umjetnost, koja ipak nije dostigla umjetničke visine klasične grčke umjetnosti.

    Mediji

    Italija raspolaže velikom mrežom masovnih medija. Pored tradicionalnih novina i televizije, sve više koristi se Internet.

    Novine

    Postoji široka ponuda dnevnih talijanskih novina i listova. Naravno, ima određenih sličnosti i razlike među njima. Poznate dnevne novine su: La Repubblica u Rimu, Il Corriere della Sera u Milanu, La Stampa u Torinu, La Nazione u Firenci, Il Mattino u Napulju. U Italiji se dnevne novine čitaju mnogo manje nego u ostalim evropskim zemljama. S druge strane, talijanski nedeljni časopisi mogu se porediti sa nemačkim. Po izuzetnom kvalitetu poznati su Oggi, Gente i La Domenica del Corriere.

    Radio i televizija

    Tri nacionalne radio-televizije su RAI Uno, RAI Due i RAI Tre i one pripadaju organizaciji RAI-TV.

    Također postoji veliki broj različitih privatnih postaja koje se nalaze gotovo u svakom velikom gradu. One opstaju emitirajući veliki broj reklama. Inače uglavnom puštaju glazbu i zabavni program. Kvaliteta privatnih televizija je različita. Mnoge su se proširile, a one manje uspješne sklone su emitiranju filmova slabije kvalitete. Italija raspolaže s 1.700 televizijskih postaja i oko 30 milijuna gledatelja.

    Također vrlo utjecajna osoba u medijima je bivši premijer Silvio Berlusconi u čijem se vlasništvu nalaze tri televizijske postaje (Canale 5, Italia 1 i Rete 4) pod zajedničkim imenom Mediaset koje je kupio u razdoblju između 1980. i 1984. godine. One dnevno dostižu više od milijun gledatelja pretežno zbog Reality Shows programa i športskih prijenosa.

    Državni praznici (neradni dani)

    datumhrvatski nazivlokalni nazivnapomene
    1. siječnjaNova godinaCapodanno 
    6. siječnjaSveta tri kraljaEpifania 
    dan nakon UskrsaUskrsni ponedjeljakLunedì di Pasqua 
    25. travnjaDan oslobođenjaAnniversario della Liberazioneod 1945.
    1. svibnjaPraznik radaFesta del Lavoro 
    2. lipnjaPraznik RepublikeFesta della Repubblicaod 1946.
    15. kolovozaVelika GospaAssunzione 
    1. studenogSvi svetiTutti i Santi 
    8. prosincaBezgrešno začećeImmacolata 
    25. prosincaBožićNatale 
    26. prosincaSveti StjepanSanto Stefano 
    31. prosincaSilvestrovoSan Silvestro 

    Promet

    Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Italije

    Italija spada u velike zemlje Europe i predstavlja središnju zemlju Sredozemlja, što da je izvanredne uslove za razvoj prometa. Italija ima razvijen drumski, željeznički, zračni i pomorski promet. Rim, kao glavni grad Italije, i Milano, kao njezino najvažnije privredno središte, predstavljaju ne samo glavne prometne čvorove u državi, već i u ovom djelu Europe.

    Izvori

    1. National demographic estimate, December 2016. ISTAT pristupljeno 23. prosinca 2017.
    2. 2,0 2,1 http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=136&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=49&pr.y=15
    3. Nikša Stančić: Mihovil Pavlinović u politici i književnosti, Zagreb : Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Makarska : SIZ kulture Općine Makarska, 1990., ISBN 86-343-0623-4 nevaljani ISBN, str. 363.
      Wikicitati „Španja 50
          Dosljedan oblik u Pavlinovića s osloncem u govoru. U lektorskom jeziku »provodi« se oblik Španjolska prema Vuku i drugim njegovim oblicima za zemlje (Talijanska, Moldavska, Besarapska).”
      (Stančić, 1990., 363.)
    4. Codici comuni, province e regioni (talijanski) pristupljeno 23. prosinca 2017.

    Vanjske poveznice

    Ostali projekti

    Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Italija
    Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Italija
    Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Italije


    Other Languages
    Аҧсшәа: Италиа
    Acèh: Itali
    адыгабзэ: Италие
    Afrikaans: Italië
    Akan: Italy
    Alemannisch: Italien
    አማርኛ: ጣልያን
    aragonés: Italia
    Ænglisc: Italia
    العربية: إيطاليا
    ܐܪܡܝܐ: ܐܝܛܠܝܐ
    مصرى: ايطاليا
    অসমীয়া: ইটালী
    asturianu: Italia
    авар: Италия
    Aymar aru: Italiya
    azərbaycanca: İtaliya
    تۆرکجه: ایتالیا
    башҡортса: Италия
    Bali: Italia
    Boarisch: Italien
    žemaitėška: Italėjė
    Bikol Central: Italya
    беларуская: Італія
    беларуская (тарашкевіца)‎: Італія
    български: Италия
    भोजपुरी: इटली
    Bislama: Itali
    বাংলা: ইতালি
    བོད་ཡིག: ཨི་ཏ་ལི།
    বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী: ইতালি
    brezhoneg: Italia
    bosanski: Italija
    ᨅᨔ ᨕᨘᨁᨗ: Italia
    буряад: Итали
    català: Itàlia
    Chavacano de Zamboanga: Italia
    Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄: É-dâi-lé
    нохчийн: Итали
    Cebuano: Italya
    Chamoru: Italia
    ᏣᎳᎩ: ᎢᏔᎵ
    Tsetsêhestâhese: Italy
    کوردی: ئیتالیا
    corsu: Italia
    Nēhiyawēwin / ᓀᐦᐃᔭᐍᐏᐣ: ᐃᑕᓖ
    qırımtatarca: İtaliya
    čeština: Itálie
    kaszëbsczi: Italskô
    словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ: Їталїꙗ
    Чӑвашла: Итали
    Cymraeg: Yr Eidal
    dansk: Italien
    Deutsch: Italien
    Zazaki: İtalya
    dolnoserbski: Italska
    डोटेली: इटाली
    ދިވެހިބަސް: އިޓަލީވިލާތް
    ཇོང་ཁ: ཨྀཊ་ལི་
    eʋegbe: Italy
    Ελληνικά: Ιταλία
    emiliàn e rumagnòl: Itâglia
    English: Italy
    Esperanto: Italio
    español: Italia
    eesti: Itaalia
    euskara: Italia
    estremeñu: Italia
    فارسی: ایتالیا
    Fulfulde: Italiya
    suomi: Italia
    Võro: Itaalia
    Na Vosa Vakaviti: Itali
    føroyskt: Italia
    français: Italie
    arpetan: Étalia
    Nordfriisk: Itaalien
    furlan: Italie
    Frysk: Itaalje
    Gaeilge: An Iodáil
    Gagauz: İtaliya
    贛語: 意大利
    kriyòl gwiyannen: Itali
    Gàidhlig: An Eadailt
    galego: Italia
    Avañe'ẽ: Itália
    गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni: इटली
    𐌲𐌿𐍄𐌹𐍃𐌺: 𐌹𐍄𐌰𐌻𐌾𐌰
    ગુજરાતી: ઈટલી
    Gaelg: Yn Iddaal
    Hausa: Italiya
    客家語/Hak-kâ-ngî: Yi-thai-li
    Hawaiʻi: ʻĪkālia
    עברית: איטליה
    हिन्दी: इटली
    Fiji Hindi: Italy
    hornjoserbsce: Italska
    Kreyòl ayisyen: Itali
    magyar: Olaszország
    հայերեն: Իտալիա
    Արեւմտահայերէն: Իտալիա
    interlingua: Italia
    Bahasa Indonesia: Italia
    Interlingue: Italia
    Igbo: Italy
    Ilokano: Italia
    ГӀалгӀай: Итали
    Ido: Italia
    íslenska: Ítalía
    italiano: Italia
    ᐃᓄᒃᑎᑐᑦ/inuktitut: Italy
    日本語: イタリア
    Patois: Itali
    la .lojban.: italias
    Jawa: Itali
    ქართული: იტალია
    Qaraqalpaqsha: İtaliya
    Taqbaylit: Ṭelyan
    Адыгэбзэ: Италэ
    Kabɩyɛ: Itaalii
    Kongo: Italia
    Gĩkũyũ: Itari
    қазақша: Италия
    kalaallisut: Italia
    ភាសាខ្មែរ: អ៊ីតាលី
    ಕನ್ನಡ: ಇಟಲಿ
    한국어: 이탈리아
    Перем Коми: Италья
    къарачай-малкъар: Италия
    Ripoarisch: Italie
    kurdî: Îtalya
    коми: Италия
    kernowek: Itali
    Кыргызча: Италия
    Latina: Italia
    Ladino: Italia
    Lëtzebuergesch: Italien
    лезги: Италия
    Lingua Franca Nova: Italia
    Luganda: Yitale
    Limburgs: Italië
    Ligure: Italia
    lumbaart: Itàlia
    lingála: Italya
    لۊری شومالی: ایتالٛیا
    lietuvių: Italija
    latgaļu: Italeja
    latviešu: Itālija
    मैथिली: इटाली
    Basa Banyumasan: Italia
    мокшень: Италие
    Malagasy: Italia
    олык марий: Италий
    Māori: Itāria
    Minangkabau: Italia
    македонски: Италија
    മലയാളം: ഇറ്റലി
    монгол: Итали
    मराठी: इटली
    Bahasa Melayu: Itali
    Malti: Italja
    Mirandés: Eitália
    မြန်မာဘာသာ: အီတလီနိုင်ငံ
    مازِرونی: ایتالیا
    Dorerin Naoero: Itari
    Nāhuatl: Italia
    Napulitano: Italia
    Plattdüütsch: Italien
    Nedersaksies: Italiën
    नेपाली: इटाली
    नेपाल भाषा: इटाली
    Nederlands: Italië
    norsk nynorsk: Italia
    norsk: Italia
    Novial: Italia
    ߒߞߏ: ߌߕߊߟߌ߫
    Nouormand: Italie
    Sesotho sa Leboa: Italia
    Chi-Chewa: Italia
    occitan: Itàlia
    Livvinkarjala: Itualii
    Oromoo: Xaaliyaanii
    ଓଡ଼ିଆ: ଇଟାଲୀ
    Ирон: Итали
    ਪੰਜਾਬੀ: ਇਟਲੀ
    Pangasinan: Italia
    Kapampangan: Italya
    Papiamentu: Italia
    Picard: Italie
    Deitsch: Idali
    Pälzisch: Italien
    पालि: इटली
    Norfuk / Pitkern: Italii
    polski: Włochy
    Piemontèis: Italia
    پنجابی: اٹلی
    Ποντιακά: Ιταλία
    پښتو: اېټاليا
    português: Itália
    Runa Simi: Italya
    rumantsch: Italia
    romani čhib: Italiya
    Kirundi: Ubutariyano
    română: Italia
    armãneashti: Italia
    tarandíne: Itaglie
    русский: Италия
    русиньскый: Італія
    Kinyarwanda: Ubutaliyani
    संस्कृतम्: इटली
    саха тыла: Италия
    ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ: ᱤᱴᱟᱞᱤ
    sardu: Itàlia
    sicilianu: Italia
    Scots: Italy
    سنڌي: اٽلي
    davvisámegiella: Itália
    Sängö: Italùii
    srpskohrvatski / српскохрватски: Italija
    සිංහල: ඉතාලිය
    Simple English: Italy
    slovenčina: Taliansko
    slovenščina: Italija
    Gagana Samoa: Italia
    chiShona: Italy
    Soomaaliga: Talyaaniga
    shqip: Italia
    српски / srpski: Италија
    Sranantongo: Italiyanikondre
    SiSwati: INtaliyane
    Sesotho: Ithali
    Seeltersk: Italien
    Sunda: Italia
    svenska: Italien
    Kiswahili: Italia
    ślůnski: Italijo
    Sakizaya: Italy
    தமிழ்: இத்தாலி
    ತುಳು: ಇಟಲಿ
    తెలుగు: ఇటలీ
    tetun: Itália
    тоҷикӣ: Итолиё
    ትግርኛ: ኢጣልያ
    Türkmençe: Italiýa
    Tagalog: Italya
    Setswana: Italia
    Tok Pisin: Itali
    Türkçe: İtalya
    Xitsonga: Ithali
    татарча/tatarça: Италия
    chiTumbuka: Italy
    Twi: Italy
    reo tahiti: ’Itāria
    тыва дыл: Италия
    удмурт: Италия
    ئۇيغۇرچە / Uyghurche: ئىتالىيە
    українська: Італія
    اردو: اطالیہ
    oʻzbekcha/ўзбекча: Italiya
    Tshivenda: Italy
    vèneto: Itałia
    vepsän kel’: Italii
    Tiếng Việt: Ý
    West-Vlams: Itoalië
    Volapük: Litaliyän
    walon: Itåleye
    Winaray: Italya
    Wolof: Itaali
    吴语: 意大利
    isiXhosa: IItaly
    მარგალური: იტალია
    ייִדיש: איטאליע
    Yorùbá: Itálíà
    Vahcuengh: Eiqdaihleih
    Zeêuws: Itâlië
    中文: 意大利
    文言: 義大利
    Bân-lâm-gú: Í-tāi-lī
    粵語: 意大利
    isiZulu: ITaliya