Gramatički rod

Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima

Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu. Analogijom, isti se izraz koristi kod drugih podjela, iako mnogi autori prefiriraju termin imenska klasa. Bitno je da se riječi drugačije gramatički ponašaju ovisno o tome u koji rod (klasu) pripadaju.

Po tradicionalnom opisu, u hrvatskom jeziku postoji muški, ženski i srednji rod.

Uvod

Rod je način podjele imenica na više skupina. Jedna je karakteristika roda slaganje s drugim riječima, koje moraju biti u istom rodu. U hrvatskom se imenice slažu s pridjevima i zamjenicama:

  • Vidim crnog konja. On dolazi.
  • Vidim crnu kobilu. Ona dolazi.

Različiti jezici koriste različite kriterije za podjelu po rodovima (to nisu kriteriji koje koriste jezikoslovci, već unutrašnja logika samih jezika, koju jezikoslovci otkrivaju proučavanjem jezika):

  • po prirodnom rodu, sve imenice koje opisuju živo pripadaju u "muški" ili "ženski" rod, a sve za neživo u jedan "srednji" ili više njih (to se može reći za engleski jezik)
  • po gramatičkom rodu, imenice se dijele po nastavcima, karakterističnim glasovima, prefiksima i sl. (npr. romanski jezici)
  • po leksičkom rodu, rod se ne može zaključiti iz na osnovu oblika riječi niti toga što predstavlja, nego je "proizvoljan" (npr. tako je uglavnom u njemačkom)
  • jezici u stvarnosti najčešće kombiniraju ova tri kriterija (npr. hrvatski)

Mnogi jezici nemaju rod (ni imenske klase), npr. mađarski (ő znači "on" ili "ona") i japanski. Neki jezici (engleski) posjeduju samo različite zamjenice (he, she) pa se rod svodi na slaganje sa zamjenicama. Mnogi jezici imaju sustav sličan hrvatskom.

U nigersko-kongoanskim jezicima postoje veliki sustavi imenskih klasa koji su organizirani na osnovu početka imenice (ki- je oznaka 7. klase jednine):

kitabu kikubwa kinaanguka
(kl.7 -k njiga; kl.7 - velika; kl.7 -PREZENT - pada)
"Velika knjiga pada".

Neki autori prikazuju tri razine grupiranja imenica (objašnjene u poglavlju o rodu u hrvatskom):

  • podklase slaganja (najfinija podjela)
  • rodovi
  • makrorodovi (najgrublja podjela)

Postoji pretpostavka da se jezici mogu oštro podijeliti na one koje imaju imenske klase i one koje nemaju, i da su prelasci između ove dvije skupine vrlo rijetki. Po tome bi se moglo zaključivati o srodnosti jezika.

Other Languages
Alemannisch: Genus
Ænglisc: Grammatisc cyn
العربية: جنس اسم
Boarisch: Genus
беларуская: Граматычны род
български: Род (граматика)
čeština: Jmenný rod
Cymraeg: Cenedl enwau
Deutsch: Genus
føroyskt: Kyn (mállæra)
Ido: Gendro
日本語: 性 (文法)
한국어: 성 (문법)
kurdî: Cotzeyandî
македонски: Род (граматика)
norsk nynorsk: Genus
português: Gênero gramatical
română: Gen gramatical
srpskohrvatski / српскохрватски: Rod (gramatika)
slovenščina: Slovnični spol
српски / srpski: Rod (gramatika)
українська: Рід (мовознавство)
中文: 性 (语法)