Gospodarstvo Svetog Vincenta i Grenadina

Gospodarstvo Svetog Vincenta i Grenadina
Kingstown.jpg
Pogled na Kingstown, prijestolnicu Svetog Vincenta i Grenadina te središte poljoprivrede i turizma.
ValutaIstočnokaripski dolar (XCD)
Fiskalna godinaKalendarska godina[1]
Gospodarske organizacijeWTO, CARICOM, OECS
Statistika
BDP (PPP)757 milijuna USD (2015.) ()
BDP rast1,6% (2015. proc.)[1]
BDP per capita11.000 USD (2015. proc.)[1]
BDP po sektorupoljoprivreda (7,1%), industrija (17,9%), usluge (75%) (2015. proc.)[1]
Inflacija (IPC)-1,7% (2015. proc.)[1]
Stopa siromaštva(nepoznato)[1]
Radna snaga7.520(lipanj 2007. proc.)[1]
Radna snaga prem zanimanjupoljoprivreda (26%), industrija (17%), usluge (57%) (1980. proc.)[1]
Nezaposlenost18,8% (2008. proc.)[1]
Glavna industrijaturizam, hrana, cement, namještaj, obuća, škrob[1]
Trgovina
Izvoz49,8 milijuna USD (2015. proc.)
Izvozna dobrabanane, maranta, teniski reketi[1]
Glavni izvozni partneriTrinidad i Tobago (17,7%), Sveta Lucija (13,2%), Barbados (11%), Turska (9,6%), Dominika (8,7%), Grenada (8,3%), Antigva i Barbuda (7,5%), Francuska (6,5%) (2014. proc.)[1]
Uvoz320,7 milijuna USD (2015. proc.)[1]
Uvozna dobrastrojevi i oprema, kemijski proizvodi i gnojiva, minerali i goriva, hrana[1]
Glavni uvozni partneriTrinidad i Tobago (24,7%), SAD (19%), Singapur (17,2%), Kina (6,8%), Barbados (5,2%), Turska (4,3%)(2014. proc.)[1]
Javne financije
Javni dug282,7 milijuna USD (31. prosinca 2014.)[1]
Prihodi185,2 milijuna USD (2015. proc.)[1]
Rashodi222,2 milijuna USD (2015. proc.)[1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Svetog Vincenta i Grenadina predstavlja nacionalno gospodarstvo ove otočne države u Karipskom moru.

Uspjeh samog gospodarstva ovisi o sezonskim varijacijama u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu, kao i stranim doznakama.[1] Veliki dio domaće radne snage je zaposleno u proizvodnji banana i turizmu, međutim, visoka stopa nezaposlenosti je potaknula mnoge da napuste otoke.[1] Postoji i mali bankarski offshore centar.

Prihodi od turizma i poljoprivrede ovise o prirodnim katastrofama.[1] Tako su primjerice tropske oluje uništile značajan dio prinosa tijekom 1994., 1995. i 2002.[1] Poplave i klizanje tla 2013. godine prouzročili su znatnu štetu na infrastrukturi, kućama i usjevima a Svjetska banka je ukupnu štetu procijenila na 112 milijuna američkih dolara.[1]

Razvoj nacionalnog gospodarstva koči i veliki javni dug (oko 67% BDP-a) a paradoksalno je da je među najnižima među državama istočnih Kariba.

Prema istraživanju institucije Jubilee Debt Campaign iz 2015. godine, Sveti Vincent i Grenadini je uvršten na popis zemalja koje su u dubokoj krizi, zajedno s Hrvatskom, Grčkom, Španjolskom, Portugalom, Ukrajinom i drugima.[2] Također, prema istraživanju Transparency Internationala za 2014., Sveti Vincent i Grenadini su uz Obalu Bjelokosti, Mali, Svaziland, Egipat i Jordan među najkorumpiranijim zemljama na svijetu.[3]