Gospodarstvo Meksika

Gospodarstvo Meksika
ValutaMeksički peso
Fiskalna godinaStandardna kalendarska godina [1]
Gospodarske organizacije
Statistika
BDP (PPP)1.231 trilijuna USD (2012.) [1] (13.[1])
BDP rast3,9 % (2012. proc.) [1]
BDP per capita11,114 USD (2012. proc.) [1]
BDP po sektorupoljoprivreda (3,9 %), industrija (32,6 %), usluge (63,5 %) (2010. proc.)[1]
Inflacija (IPC)3,6 % (2011. proc.) [1]
Stopa siromaštva4 % (2010. proc.) [1]
Radna snaga78,2 milijuna (2012. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanjupoljoprivreda (10,7 %), industrija (33,4 %), usluge (55,9 %) (2012. proc.)[1]
Nezaposlenost5%
Glavna industrijaelektronika, hrana i pića, duhan, kemikalije, željezo i čelik, nafta, rudarstvo, tekstil, odjeća, motorna vozila, trajna potrošna dobra, turizam [1]
Trgovina
Izvoz298,5 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Izvozna dobraautomobili, elektronika, televizori, računala, mobiteli, LCD zasloni, nafta i naftni derivati, srebro, voće, povrće, kava, pamuk [1]
Glavni izvozni partneriSAD (78 %) (2011. proc.) [1]
Uvoz301,5 milijardi USD (2010. proc.) [1]
Uvozna dobraStrojevi za obradu metala, proizvodi čeličana, poljoprivredni strojevi, metali, rezervni dijelovi za motorna vozila, zrakoplovi i dijelovi zrakoplova, oprema za proizvodnju nafte oprema [1]
Glavni uvozni partneriSAD (49,7 %), Kina 14,9%, Japan 4,7% (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug341 milijardi USD 2010. proc.) [1]
Prihodi234,3 milijardi USD (uključujući 134 milijuna USD stranih izvora) (2011. proc.) [1]
Rashodi263,8 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Ekonomska pomoć189,4 milijardi USD (2008. proc.)
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Meksika je 13. po veličini u svijetu nominalno i 11. po paritetu kupovne moći, prema Svjetskoj banci.

Od krize iz 1994., poboljšala se makroekonomska osnova. Meksiko nije značajnije osjetio južnoameričku krizu iz 2002., iako je imao niske stope rasta. No, Meksiko je bio jedna od latinoameričkih zemalja, koje su najviše pogođene recesijom 2008.

Unatoč jedinstvenoj makroekonomskoj stabilnosti, koja je smanjila inflaciju i kamatne stope na rekordno niske razine, a povećala dohodak po glavi stanovnika, postoje ogromne razlike između urbanog i ruralnog stanovništva, te sjevera i juga države, bogatih i siromašnih.[2] Neki od Vladinih izazova obuhvaćaju nadogradnju infrastrukture, modernizaciju poreznog sustava i radnog zakonodavstva te smanjenje nejednakosti dohotka.

Gospodarstvo ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore, s povećanjem privatnog vlasništva. Kao izvozno orijentirano gospodarstvo, više od 90% meksičke trgovine je u ugovorima o slobodnoj trgovini s više od 40 zemalja, uključujući Europsku uniju, Japan, Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike. Najutjecajniji je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je stupio na snagu 1994., a potpisan 1992., od strane vlada SAD-a, Kanade i Meksika. Godine 2006., trgovina s SAD-om i Kanadom iznosila je gotovo 90% izvoza i 55% uvoza. Nedavno, je meksički kongres odobrio važne porezne, mirovinske i pravosudne reforme i reforme u naftnoj industriji.

Prema Forbes-ovom popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008. godini, Meksiko je imao 16 tvrtki na popisu (América Móvil, Cemex, Carso Global Telecom, Femsa i dr.)[3]

Meksiko ima radne snage 78 milijuna radnika. OECD i WTO u podacima iznose, da meksički radnici rade najviše sati godišnje u svijetu (2. je Japan, 3. Portugal, 10. Slovenija), ali je profitabilnost niska.[4]

  • izvori

Izvori

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 CIA.gov - World Factbook - Meksiko
  2. web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/LACEXT/MEXICOEXTN/0,,contentMDK:20185184~pagePK:141137~piPK:141127~theSitePK:338397,00.html Preuzeto 10. lipnja 2013.
  3. http://www.forbes.com/lists/2008/18/biz_2000global08_The-Global-2000-Mexico_10Rank.html Preuzeto 11. lipnja 2013.
  4. http://www.businessinsider.com/the-hardest-working-countries-in-the-world-2011-4#1-mexico-14 Preuzeto 11. lipnja 2013.
Other Languages