Gospodarstvo Kameruna

Gospodarstvo Kameruna
Ars&Urbis International Workshop - Emiliano Gandolfi 29.JPG
Douala, najveći grad i financijska prijestolnica Kameruna.
ValutaSrednjoafrički CFA (XAF)
Fiskalna godina1. srpnja - 30. lipnja[1]
Gospodarske organizacijeWTO, Afrička unija
Statistika
BDP (PPP)53,16 milijardi USD (2013. proc.)[1] ()
BDP rast4,6% (2013. proc.)[1]
BDP per capita2.400 USD (2013. proc.)[1]
BDP po sektorupoljoprivreda (20,6%), industrija (27,3%), usluge (52,1%) (2013. proc.)[1]
Inflacija (IPC)2,6% (2013. proc.)[1]
Stopa siromaštva48% (2000. proc.)[1]
Radna snaga8,43 milijuna (2013. proc.)[1]
Radna snaga prem zanimanju70% (poljoprivreda), 13% (industrija), 17% (usluge) (2001. proc.) [1]
Nezaposlenost30% (2001. proc.)[1]
Glavna industrijaproizvodnja i rafiniranje nafte, aluminij, laka potrošačka dobra, popravak brodova, tekstil, hrana[1]
Trgovina
Izvoz6 milijardi USD (2013. proc.)
Izvozna dobranafta i naftni proizvodi, aluminij, zrna kakaa, kava, pamuk[1]
Glavni izvozni partneriKina (15,2%), Nizozemska (9,7%), Španjolska (9,1%), Indija (8,6%), Portugal (8,1%), Italija (6%), SAD (5,5%), Francuska (4%) (2012. proc.)[1]
Uvoz6,79 milijardi USD (2013. proc.)[1]
Uvozna dobrastrojevi, elektronička i transportna oprema, gorivo, hrana[1]
Glavni uvozni partneriKina (18,7%), Francuska (14,9%), Nigerija (12,3%), Belgija (5,2%), SAD (4,4%), Indija (4,2%)(2012. proc.)[1]
Javne financije
Javni dug3,455 milijardi USD (31. prosinca 2013.)[1]
Prihodi5,089 milijardi USD [1]
Rashodi6,28 milijardi USD (2013. proc.)[1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Kameruna predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Kamerun. Riječ je o jednoj od stabilnijih afričkih zemalja koja se nakon osamostaljenja veoma brzo razvijala. Ipak, pad cijena glavnih izvoznih proizvoda kao što su nafta, kakao, kava i pamuk sredinom 1980-ih uzrokovao je proračunske gubitke i financijsku krizu. U kombinaciji s precijenjenom valutom i lošim ekonomskim upravljanjem, dolazi i do povećanja vanjskog duga i pada BDP-a za više od 60% u razdoblju od 1986. do 1994.

Unatoč svemu, Kamerun zbog svojih naftnih rezervi i povoljnih uvjeta za razvoj poljoprivrede i dalje ima jedno od značajnijih gospodarstava u subsaharskoj Africi.[2]

Od 1990. godine kamerunska Vlada je pokrenula razne programe MMF-a i Svjetske banke koji su namijenjeni poticanju poslovnih investicija, povećanju učinkovitosti u poljoprivredi, poboljšanju trgovine i dokapitalizaciji banaka.[1] Isto tako, MMF vrši pritisak za više reformi uključujući povećanu transparentnost proračuna, privatizaciju i programe za smanjenje siromaštva.[1] Nerazvijeni financijski sektor koji ne omogućava investicijska ulaganja te kolebanja cijena na svjetskom tržištu glavni su razvojni problemi koji otežavaju praćenje programa koje je propisao MMF.

Zemlja je članica Svjetske trgovinske organizacije (od 13. prosinca 1995.) i Afričke unije (od 25. svinja 1963.).