Eurozona

Eurozona i ostali korisnici eura

Eurozona je zona članica EU-a (njih 19 od 28) koje su Euro prihvatile kao svoju službenu valutu. Službeni joj je naziv: Eursko područje.

Od zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.[1]

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i u Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Članice eurozone su:

  1. Austrija
  2. Belgija
  3. Cipar
  4. Estonija
  5. Finska
  6. Francuska
  7. Grčka
  8. Irska
  9. Italija
  10. Latvija
  11. Litva
  12. Luksemburg
  13. Nizozemska
  14. Njemačka
  15. Malta
  16. Portugal
  17. Slovačka
  18. Slovenija
  19. Španjolska

Kriza eurozone

Prva privredna kriza u eurozoni pojavila se kao posljedica svjetske financijske krize koja je 2008. godine krenula iz SAD-a nakon naglog pada cijene nekretnina na američkom tržištu. Pad cijena nekretnina prouzročio je stečaj nekoliko velikih banaka i osiguravajućih društava što je izazvalo paniku na svjetskim tržištima i prenošenje krize na čitavi svijet. Kako bi zaustavili širenje krize na čitav financijski sektor američki FED je počeo sa emitiranjem velikih količina dolara iz primarne emisije, čime je znatno povećana likvidnost američkih banaka. U nekoliko godina emitirano je oko 50.000 milijardi dolara kojima su kupovane dionice, obveznice i ostali vrijednosni papiri na svjetskom tržištu, ponajviše na tržištu eurozone. Američke banke su kupujući euro zaradile oko 30%, čime su nadoknadili gubitke iz trgovine nekretnina, dok se konkurentnost američkih izvoznika znatno povisila na svjetskom tržištu. Isti postupak za izlazak iz krize primijenila je i Velika Britanija, čime su ove dvije države u suštini primijenile financijsku agresiju na čitavu eurozonu.

ECB na financijsku agresiju SAD-a i Velike Britanije nije odgovorio na sličan način čime je izbjegnut ulazak u međusobni valutni rat, ponajviše zbog toga što je jaki euro odgovarao bankarskom sektoru i državama poput Njemačke i Francuske čije banke su najviše kredita plasirale na tržište gospodarski slabijih rubnih zemalja eurozone.

Other Languages
العربية: منطقة اليورو
asturianu: Eurozona
azərbaycanca: Avrozona
беларуская: Еўразона
беларуская (тарашкевіца)‎: Эўразона
български: Еврозона
বাংলা: ইউরোজোন
bosanski: Eurozona
català: Zona euro
čeština: Eurozóna
Cymraeg: Ardal yr ewro
dansk: Eurozonen
Deutsch: Eurozone
Ελληνικά: Ευρωζώνη
English: Eurozone
Esperanto: Eŭrozono
español: Eurozona
eesti: Euroala
euskara: Eurogunea
estremeñu: Zona Euru
suomi: Euroalue
français: Zone euro
arpetan: Zona erô
Nordfriisk: Eurozone
Frysk: Eurosône
galego: Eurozona
עברית: גוש האירו
magyar: Eurózóna
հայերեն: Եվրագոտի
interlingua: Zona euro
Bahasa Indonesia: Zona Euro
íslenska: Evrusvæðið
italiano: Zona euro
日本語: ユーロ圏
Basa Jawa: Zona Éuro
ქართული: ევროზონა
қазақша: Еуроаймақ
한국어: 유로존
Lëtzebuergesch: Eurozon
lietuvių: Euro zona
latviešu: Eirozona
Malagasy: Faritra euro
македонски: Еврозона
മലയാളം: യൂറോസോൺ
Bahasa Melayu: Zon euro
Nederlands: Eurozone
norsk nynorsk: Eurosona
norsk: Eurosonen
Nouormand: Ûrozône
occitan: Zona Èuro
polski: Strefa euro
português: Zona Euro
română: Zona euro
русский: Еврозона
саха тыла: Эурозона
sicilianu: Euruzzona
Scots: Eurozone
srpskohrvatski / српскохрватски: Eurozona
Simple English: Eurozone
slovenčina: Eurozóna
slovenščina: Evroobmočje
shqip: Eurozona
српски / srpski: Еврозона
Seeltersk: Euro-Soone
svenska: Euroområdet
தமிழ்: ஐரோ வலயம்
Türkçe: Euro bölgesi
українська: Єврозона
Tiếng Việt: Khu vực đồng euro
吴语: 欧元区
ייִדיש: אייראזאנע
中文: 欧元区
粵語: 歐元區