Demokršćanstvo

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Demokršćanstvo. Za članak o talijanskoj političkoj stranci, pogledajte Kršćanska Demokracija (Italija).

Demokršćanstvo ili kršćanska demokracija je naziv za razne političke ideologije, pokrete i stranke koje se zalažu za oživotvorenje kršćanskih vrijednosti u političkom životu društva te nastoje pomiriti kršćanska vjerska, etička i društvena načela s institucijama suvremene demokratske države.

Pokreti koji se nazivaju demokršćanskima su nastali u drugoj polovici 19. stoljeća u Europi, pod utjecajem konzervatizma i katoličkoga društvenog učenja, kao svojevrsna reakcija na pojavu moderne svjetovne države, koja je svojim liberalnim sekularizmom predstavljala izazov dotadašnjim konzervativnim društvenim institucijama, koje su podrazumijevale postojanje vjere i dužnosti. Nestankom staleškog društva kršćanski i svaki drugi pojam dužnosti također nestaje. Pojavljuje se ideja individualizma, a ne više zajednice, koja je dotad bila dominantna. Na mjesto dužnosti, iz industrije i gospodarstva u politiku sve više ulazi pojam (osobne) odgovornosti, koji postaje izuzetno naglašen i u demokršćanstvu. Demokršćanstvo se je javilo i kao reakcija na uspon socijalizma među radničkom klasom, koja je postajala sve brojnijom uslijed industrijske revolucije. Danas je još uvijek utjecajno u Europi i Latinskoj Americi, iako je rapidna sekularizacija dobrano načela kršćanski utjecaj u svim zemljama.

Demokršćanske pokrete obično obilježava zalaganje za konzervativna načela u društvenim, moralnim i kulturnim pitanjima, uključujući zaštitu života, braka i obitelji, kao temeljnih vrijednosti, dok se na ekonomskom i fiskalnom području zalažu za intervenciju države u smjeru otklanjanja siromaštva i uvođenja države blagostanja, te su u tom smislu progresivni.

Demokršćanske stranke se zbog toga u političkom spektru najčešće vezuju uz centar, s time da se u Latinskoj Americi smatraju više lijevim, a u Europi više desnim centrom.

Politička stajališta

Kao i svaka politička ideologija, kršćanska demokracija se tijekom vremena različito manifestira u različitim zemljama. Kršćanske demokratske stranke u Europi su uglavnom konzervativne. U Latinskoj Americi pak su više progresivne i pod utjecajem teologije oslobođenja. Općenito govoreći, kršćanska demokracija nije zasebna politička kategorija, već uključuje različite elemente drugih političkih ideologija:

• konzervatizam: tradicionalne moralne vrijednosti (očuvanje braka, protivljenje pobačaju), protivljenje sekularizaciji, očuvanje reda i poretka u državi i društvu te odbacivanje komunizma;

• liberalizam: inzistiranje na ljudskim pravima i osobnim slobodama pojedinca;

• socijalizam: podržavanje zajedništva, društvene solidarnosti, potporu države u gospodarstvu i utjecanje države na tržište;

Međutim, postoje i razlike prema tim istim ideologijama:

• konzervatizam: otvorenost za promjene i nepodržavanje društvenog statusa quo;

• liberalizam: odbacivanje sekularizma i stav da je pojedinac dio zajednice i kao takav ima dužnosti prema njoj;

• socijalizam: podržavanje tržišnoga gospodarstva i protivljenje ideji klasne borbe (s izuzetkom sljedbenika teologije oslobođenja).

Kršćanski demokrati su najčešće socijalno konzervativni te načelno ne podržavaju pravo na pobačaj, legalizaciju istospolnih zajednica, iako su u praksi oboje često prihvatili. Pozivaju se na kršćansku baštinu svoje zemlje i naroda te rado prihvaćaju kršćansku etiku, nasuprot liberalističkom i sekularističkom svjetonazoru. U gospodarskim pitanjima prihvaćaju kapitalizam i slobodno tržište kao ekonomski sustav, iako smatraju bi ekonomija trebala biti u službi čovjeka. Odgovornost države za društvo im je vrlo važna, iako tu postoje velike razlike. U posljednje vrijeme neke desno usmjerene demokršćanske stranke u Europi prihvaćaju ekonomski liberalizam, dok s druge strane ima stranaka koje zagovaraju gledišta kršćanskog socijalizma.

Other Languages
Bahasa Indonesia: Demokrasi Kristen
Nederlands: Christendemocratie
português: Democracia cristã
srpskohrvatski / српскохрватски: Hrišćanska demokratija