Švapski rat

Bitka kod Harda, prva veća bitka iz rata, na ilustraciji Luzerner Schillinga iz 1513.

Švapski rat (njemački: Schwabenkrieg), poznat i kao Švicarski rat (njemački: Schweizerkrieg) u Njemačkoj te kao Engadinski rat (njemački:Engadiner Krieg) u Austriji bio je zadnji oružani sukob između Stare švicarske konfederacije i dinastije Habsburg. Ono što je počelo kao lokalni sukob oko nadzora Val Müstaira i Umbrail Passa u Graubündenu uskoro je izmaklo kontroli kad su sukobljene strane pozvale u pomoć svoje saveznike: Habsburzi su pozvali svoje saveznike iz Švapske lige a federacija tri lige se pridružila švicarskim trupama. Nasilje se ubrzo proširilo na dolinu Rajne i Bodensko jezero te čak do Sundgaua u južnom Elzasu.

Mnoge bitke su se vodile od siječnja do srpnja 1499. Nakon pobjeda u burgundskim ratovima Švicarci su imali dobro uvježbanu vojsku. Na švapskoj strani je pak, vladalo nepovjerenje među vitezovima i njihovim pješačkim postrojbama, neslaganje među vojnim vođama te općenito nesklonost za borbu kao i uvjerenje švapskih grofova da rat više koristi Habsburzima nego samom carstvu.[1] To se pokazalo pogubnim za njihovu stranu. Nakon pogibije glavnog carskog zapovjednika u bitci kod Dornacha gdje su Švicarci uvjerljivo pobijedili, car Maksimilijan nije imao izbora nego 22. rujna 1499. potpisati mir u Baselu. Iako je Švicarska službeno ostala dio Svetog rimskog carstva do Vestfalskog mira iz 1648. , ovaj ugovor ju je isključio iz nadležnosti cara i carskih poreznika i stoga ju de facto priznao kao zaseban politički entitet.

Other Languages
Alemannisch: Schwabenkrieg
Deutsch: Schwabenkrieg
English: Swabian War
français: Guerre de Souabe
galego: Guerra suaba
Bahasa Indonesia: Perang Swabia
italiano: Guerra sveva
ქართული: შვაბიური ომი
português: Guerra dos Suabos
română: Războiul Suab
srpskohrvatski / српскохрватски: Švapski rat
српски / srpski: Швапски рат
Türkçe: Svabya Savaşı