Španjolski jezik

Španjolski jezik
Speech balloon.svg

Español ili Castellano
Države
govorenja:
Španjolska, države Latinske Amerike
Regije
govorenja:
Uglavnom Pirenejski poluotok, Latinska Amerika i Sjeverna Amerika
Broj govornika:materinski jezik: 340 milijuna

uključujući strane govornike: 450 milijuna

Rang:4.
Razredba:indoeuropski

 italički
  romanski
   zapadnoitalski
    galoiberski
     Iberoromanski
      španjolski

Jezični kôd
ISO 639-1:es
ISO 639-2:--- (T) / spa (B)
ISO 639-3:SPA
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta. Španjolskim govori 328.518.000 ljudi. Najveći broj živi u sljedećim zemljama: Španjolska, matična država (28.200.000; 1986); nadalje Meksiko 86.200.000; 1995); Kolumbija 34.000.000; 1995); Argentina (33.000.000; 1995); SAD 28.100.000; 2000 popis); Venezuela 21,500,000; 1995); Peru 20.000.000; 1995); Čile (13.800.000; 1995); Kuba 10.000.000; 1995); Ekvador 9.500.000; 1995); Dominikanska Republika (6.890.000; 1995); Salvador 5.900.000; 1995); Honduras 5.600.000; 1996); Nikaragva (4.350.000; 1995); Bolivija (3.480.000; 1995); Portoriko (3.440.000; 1996); Urugvaj 3.000.000; 1995); Kostarika 3.300.000; 1995); Panama 2.100.000; 1995)[1] Zbog raslojenosti na različite nacionalne standardne varijante španjolski jezik se u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, poput skoro svih drugih većih indoeuropskih jezika.

Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika, užu podskupinu kastiljskih jezika. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog.

Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća, pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa.

Naziva se također i kastiljski (španj. Castellano), posebno u Južnoj Americi i u dvojezičnim zonama u Španjolskoj čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije Kastilje.

Klasifikacija

Indoeuropski jezici > Italički > Romanska grupa > Romanski jezici > Zapadnoitalski > Podskupina Zapadni > Galo-Iberski > Grupa Iberoromanska > Grupa Iberozapadnih > Podgrupa Kastiljski

Kratak pregled španjolske fonetike

Samoglasnici

Glas koji se čuje Kako se piše

[a]= a

[u]= u

[i]= i, y (osim kad je između samoglasnika)

[o]= o

[e]= e


Specijalne kombinacije

Glasovi koji se čuju Kako se pišu

[j]= ll, y (prije samoglasnika)

[nj]= n s valom (tildom) na sebi

[rr]= rr, r (na početku sloga) -->duplo r

[ć]= ch

Suglasnici

Manje-više isti kao i hrvatski (s time da se h ne čita, te ima i još neke razlike)

Glas koji se čuje Kako se piše


[k]= qu, k, c (uvijek osim ispred e & i)

[g]= g (uvijek osim ispred e & i)

[s]= s

[th]= z, c ispred e & i (u dobrom djelu hispanog svijeta se ovo izgovara kao [s])

[H] = j, g ispred e & i

[b] = b, v (između samoglasnika je izgovor mekši, b koje pomalo vuče na "mješavinu" našeg b i v)

[d]= d (između samoglasnika je sličniji izgovoru engleskog th u the)

dupla slova se čitaju kao i da je samo jedno napisano

Povijest

Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao iberski poluotok.

Porijeklo

Govorna područja oko 200 g. pr.Kr.[2].

Krajem VI st.pr.Kr., Iberi, prvi stanovnici regije, počinju se miješati s Keltima, nomadskim i ratničkim plemenima koja se naseljavaju na područje Galicije u VII st.pr.Kr.. Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijaju jezik koji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i područja gdje se govori. Zbog toga se do dolaska Rimljana, koji započinju osvajanje poluotoka 218 g.pr.Kr., još uvijek ne može govoriti o jednoj lingvističkoj formi.

Pod rimskom vlašću poluotok postaje poznat kao Hispania. Stanovnici dolaze u kontakt s rimskim trgovcima, vojnicima te državnim službenicima i na taj način uče latinski. Kako se klasični latinski, jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu počinje miješati s jezikom starosjedilaca - u ovom slučaju, Kelta, Ibera te Kartažana - nastaje novi jezik nazvan pučki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasičnog latinskog, ali se i dalje poprilično služi riječima starosjedilačkih jezika.

Arapski utjecaj

Latinski ostaje jezik uprave i kulture i nakon provale Vizigota u V st., plemena s istoka današnje Njemačke sve do 711 g. kada Arapi, t.j. Mauri sa sjevera Afrike (u Španjolskoj poznati kao "los Moros") osvajaju skoro cijelo područje poluotoka, osim dijela današnje Galicije i Asturije. Tako se arapski jezik, t.j. mozarapski dijalekt i kultura počinje govoriti u islamskoj Hispaniji ( arap. Al Andaluz ), dok na kršćanskom sjeveru pučki latinski ostaje i dalje narodnim jezikom, kojeg Arapi nazivaju "lisan al ayam", u prijevodu, strani jezik. Arapski je nakon latinskog imao najveći utjecaj na razvoj španjolskog jezika. Računa se da u modernom španjolskom, otprilike, četiri tisuće riječi ima korijen u arapskom jeziku.

Kršćanska kraljevstva sa sjevera godine 1492. dolaze do potpune vojne i političke kontrole nad cijelim područjem poluotoka, zauzimanjem posljednjeg grada u arapskom posjedu, Granade. Nakon toga dolazi do naseljavanja kršćanskog stanovništva te se pučki latinski vraća kao dominantan jezik.

Standardizacija jezika

Prva etapa stardardiziranog španjolskog jezika baziranog na kastiljskom dijalektu počinje 1200. g. kada kralj Kastilje i Leona Alfons X. Mudri, poznat i kao kralj erudit (lat. učenjak), daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da prevedu Bibliju te djela iz astronomije, povijesti i prava.

Drugi značajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara u književni, dogodilo se povijesne 1492., godine koja je označila španjolsku povijest kako Kolumbovim otkrićem Amerike i preuzimanjem Granade, što je već ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autor Elio Antonio de Nebrija, humanista sa sveučilišta u Salamanci, koji je bio i autor hispano - latinskog rječnika sadržanog u dva sveska, naziva "Vocabularium".

Zemljopisna rasprostranjenost

Dok se na svjetskoj listi jezika koji se najviše govore nalazi na trećem ili četvrtom mjestu (ovisno o izvorima), dotle se na listi najvažnijih jezika španjolski jezik nalazi na drugom mjestu, odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika.


Iako je španjolski jezik najraspostranjeniji u Latinskoj Americi, on je zastupljen na svim kontinentima:

  • Amerika: Službeni je u Argentini, Boliviji, Republici Čile, Kolombiji, Kostarici, na Kubi, Ekvadoru, El Salvadoru, Gvatemali, Hondurasu, Meksiku, Nikaragvi, saveznoj državi New Meksiko (SAD), Panami, Paragvaju, Peruu, u Portoriku (SAD), Dominikanskoj Republici , Urugvaju i Venezueli, ali prisutnost španjolskog jezika je također važna i u Sjedinjenim Američkim Državama, Nizozemskim Antilima, Belizeu, Trinidad i Tobagu i nekim malenim područjima Brazila, Kanade i Haitija.
  • Antartik: Argentina, Čile, Španjolska i Peru su ustanovili baze na tom dijelu svijeta
  • Europa: službeni je u Španjolskoj, a također se govori u Andori i Gibraltaru. Jezgre iseljenika su također u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Češkoj Republici i Švicarskoj. Jedan je od službenih jezika Europske unije
  • Australija: sedmi je jezik koji se najviše govori (cca. 97.000 prema popisu iz 2001), u velikoj većini su to iseljenici sa španjolskog govornog područja
  • Azija: malobrojni iseljenici u Saudijskoj Arabiji, manjina na Filipinima (2.658 prema popisu iz 1990.), Izrael (100.000 do 160.000), nešto iseljenika u Japanu, Kuvajtu i Turskoj (20.000-30.000).
  • Oceanija: Sveukupno oko 3.000 govornika na Rapanui (Uskršnji otok (Čile)). Na Guamu i Marijanskim otocima španjolski jezik je izumro te se nalazi u nekim pojavnim oblicima lokalnih jezika.

Mundohispano.png


Zemlje sa značajnim brojem govornika španjolskog jezika
Prema abecednom reduPrema broju izvornih govornika
  1. Andora (40,000)
  2. Argentina (41,248,000)
  3. Aruba (105,000)
  4. Australija (150,000)
  5. Austrija (1,970)
  6. Belize (130,000)
  7. Bolivija (7,010,000)
  8. Bonaire (5,700)
  9. Brazil (19,700,000)
  10. Kanada (272,000)
  11. Čile (15,795,000)
  12. Kina (250,000)
  13. Kolumbija (45,600,000)
  14. Kostarika (4,220,000)
  15. Kuba (11,285,000)
  16. Curaçao (112,450)
  17. Dominikanska Republika (8,850,000)
  18. Ekvador (10,946,000)
  19. Salvador (6,859,000)
  20. Ekvatorska Gvineja (447,000)
  21. Finska (17,200)
  22. Francuska (2,100,000)
  23. Francuska Gvajana (13,000)
  24. Njemačka (410,000)
  25. Gvatemala (8,163,000)
  26. Gvajana (198,000)
  27. Haiti (1,650,000)
  28. Honduras (7,267,000)
  29. Izrael (160,000)
  30. Italija (455,000)
  31. Japan (500,000)
  32. Kuvajt (1,700)
  33. Libanon (2,300)
  34. Meksiko (106,255,000)
  35. Maroko (960,706)
  36. Nizozemska (17,600)
  37. Novi Zeland (26,100)
  38. Nikaragva (5,503,000)
  39. Panama (3,108,000)
  40. Paragvaj (4,737,000)
  41. Peru (26,152,265)
  42. Filipini (2,900,000)
  43. Portugal (1,750,000)
  44. Portoriko (4,017,000)
  45. Rumunjska (7,000)
  46. Rusija (1,200,000)
  47. Španjolska (44,400,000 )
  48. Južna Koreja (90,000)
  49. Švedska (39,700)
  50. Švicarska (172,000)
  51. Trinidad i Tobago (32,200)
  52. Turska (29,500)
  53. SAD (41,000,000)
  54. UK (900,000)
  55. Urugvaj (3,442,000)
  56. Američki Djevičanski Otoci (3980)
  57. Venezuela (26,021,000)
  58. Zapadna Sahara (341,000)
  1. Meksiko (106,255,000)
  2. Kolumbija (45,600,000)
  3. Španjolska (44,400,000)
  4. Argentina (41,248,000)
  5. SAD (41,000,000)
  6. Peru (26,152,265)
  7. Venezuela (26,021,000)
  8. Brazil (19,700,000)
  9. Čile (15,795,000)
  10. Kuba (11,285,000)
  11. Ekvador (10,946,000)
  12. Dominikanska Republika (8,850,000)
  13. Gvatemala (8,163,000)
  14. Honduras (7,267,000)
  15. Bolivija (7,010,000)
  16. Salvador (6,859,000)
  17. Nikaragva (5,503,000)
  18. Paragvaj (4,737,000)
  19. Kostarika (4,220,000)
  20. Portoriko (4,017,000)
  21. Urugvaj (3,442,000)
  22. Panama (3,108,000)
  23. Filipini (2,900,000)
  24. Francuska (2,100,000)
  25. Portugal (1,750,000)
  26. Haiti (1,650,000)
  27. Rusija (1,200,000)
  28. Maroko (960,706)
  29. UK (900,000)
  30. Japan (500,000)
  31. Italija (455,000)
  32. Ekvatorska Gvineja (447,000)
  33. Njemačka (410,000)
  34. Zapadna Sahara (341,000)
  35. Kanada (272,000)
  36. Kina (250,000)
  37. Gvajana (198,000)
  38. Švicarska (172,000)
  39. Izrael (160,000)
  40. Australija (150,000)
  41. Belize (130,000)
  42. Curaçao (112,450)
  43. Aruba (105,000)
  44. Južna Koreja (90,000)
  45. Andora (40,000)
  46. Švedska (39,700)
  47. Trinidad i Tobago (32,200)
  48. Turska (29,500)
  49. Novi Zeland (26,100)
  50. Nizozemska (17,600)
  51. Finska (17,200)
  52. Francuska Gvajana (13,000)
  53. Rumunjska (7,000)
  54. Bonaire (5,700)
  55. Američki Djevičanski Otoci (3980)
  56. Libanon (2,300)
  57. Austrija (1,970)
  58. Kuvajt (1,700)

Španjolski ili kastilski

U Španjolskoj se izraz španjolski jezik koristi u usporedbi sa jezicima van Španjolske . U usporedbi sa jezicima u Španjolskoj koristi se izraz kastilski jezik. Za vrijeme diktature Francisca Franca jezik se službeno nazivao "španjolski" te je službena uporaba lokalnih romanskih jezika bila zabranjena. Zbog toga se u nekim dijelovima španjolske izraz "španjolski jezik" smatra uvredljivim.U zemljama Latinske Amerike ta uporaba ovisi od zemlje do zemlje (vidi sliku!)

Nazivi za španjolski/kastilski jezik:crveno obojene zemlje koriste izraz kastilski jezik a plave španjolski jezik

. U zemljama Latinske Amerike gdje se koristi izraz "španjolski" izraz "kastilski jezik" označava oblik kakav se u govori u samoj Španjolskoj ili na području same Kastilije.

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice


P linguistics.svgNedovršeni članak Španjolski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. prema pravilima Wikipedije.


Other Languages
адыгабзэ: Испаныбзэ
Afrikaans: Spaans
Akan: Spanish
Alemannisch: Spanische Sprache
አማርኛ: እስፓንኛ
Aymar aru: Kastilla aru
azərbaycanca: İspan dili
башҡортса: Испан теле
žemaitėška: Ispanu kalba
Bikol Central: Tataramon na Espanyol
беларуская: Іспанская мова
беларуская (тарашкевіца)‎: Гішпанская мова
български: Испански език
भोजपुरी: स्पेनिश भाषा
bamanankan: Espankan
བོད་ཡིག: སེ་པན་སྐད།
বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী: স্প্যানিশ ঠার
brezhoneg: Spagnoleg
bosanski: Španski jezik
ᨅᨔ ᨕᨘᨁᨗ: ᨅᨔ ᨔᨄᨎᨚᨒ
català: Castellà
Chavacano de Zamboanga: Lengua Español
Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄: Să̤-băng-ngà-ngṳ̄
Cebuano: Kinatsila
Chamoru: Españót
qırımtatarca: İspan tili
čeština: Španělština
kaszëbsczi: Szpańsczi jãzëk
словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ: Їспанїискъ ѩꙁꙑкъ
Чӑвашла: Испан чĕлхи
Cymraeg: Sbaeneg
Zazaki: İspanyolki
dolnoserbski: Špańšćina
ދިވެހިބަސް: އިސްޕެނިޝް
eʋegbe: Spangbe
emiliàn e rumagnòl: Spagnôl
Esperanto: Hispana lingvo
español: Idioma español
euskara: Gaztelania
estremeñu: Luenga castellana
føroyskt: Spanskt mál
français: Espagnol
arpetan: Castilyan
Nordfriisk: Spoonsk spriak
Frysk: Spaansk
Gaeilge: An Spáinnis
Gagauz: İspan dili
贛語: 西班牙語
kriyòl gwiyannen: Èspangnòl
Gàidhlig: Spàinntis
Avañe'ẽ: Karaiñe'ẽ
ગુજરાતી: સ્પેનિશ ભાષા
Gaelg: Spaainish
客家語/Hak-kâ-ngî: Sî-pân-ngà-ngî
עברית: ספרדית
Fiji Hindi: Spanish bhasa
hornjoserbsce: Španišćina
Kreyòl ayisyen: Lang panyòl
հայերեն: Իսպաներեն
interlingua: Lingua espaniol
Bahasa Indonesia: Bahasa Spanyol
Interlingue: Hispan
ГӀалгӀай: ХIиспаной мотт
íslenska: Spænska
italiano: Lingua spagnola
ᐃᓄᒃᑎᑐᑦ/inuktitut: ᓯᐸᐃᓂᑎᑐᑦ
日本語: スペイン語
Patois: Panish
la .lojban.: sanbau
ქართული: ესპანური ენა
Qaraqalpaqsha: İspan tili
Адыгэбзэ: Эспаныбзэ
Kongo: Kispanya
қазақша: Испан тілі
kalaallisut: Spanskisut
ភាសាខ្មែរ: ភាសាអេស្ប៉ាញ
한국어: 스페인어
Перем Коми: Эспаннёл кыв
къарачай-малкъар: Испан тил
Ripoarisch: Schpanische Sproch
kernowek: Spaynek
Кыргызча: Испан тили
Lëtzebuergesch: Spuenesch
лакку: Спанс маз
лезги: Испан чIал
Lingua Franca Nova: Espaniol (lingua)
Limburgs: Castiliaans
lingála: Lispanyoli
لۊری شومالی: زڤون اْسپانیایی
lietuvių: Ispanų kalba
latviešu: Spāņu valoda
олык марий: Испан йылме
Māori: Reo Pāniora
Minangkabau: Bahaso Spanyol
македонски: Шпански јазик
монгол: Испани хэл
кырык мары: Испани йӹлмӹ
Bahasa Melayu: Bahasa Sepanyol
မြန်မာဘာသာ: စပိန်ဘာသာစကား
مازِرونی: ایسپانیولی
Dorerin Naoero: Dorerin Pain
Nāhuatl: Caxtillahtolli
Napulitano: Lengua spagnuola
Plattdüütsch: Spaansche Spraak
Nedersaksies: Spaans
नेपाल भाषा: स्पेनी भाषा
Nederlands: Spaans
norsk nynorsk: Spansk
norsk: Spansk
Novial: Spanum
Nouormand: Espangnô
Sesotho sa Leboa: Sespan
Diné bizaad: Naakaii bizaad
Chi-Chewa: Chispanezi
occitan: Espanhòu
Livvinkarjala: Ispanien kieli
Pangasinan: Salitan Espanyol
Kapampangan: Espanyol (amanu)
Papiamentu: Spaño
Picard: Éspaingnol
Deitsch: Schpaanisch
Norfuk / Pitkern: Spanish
Piemontèis: Lenga spagneula
پنجابی: ہسپانوی
português: Língua castelhana
Runa Simi: Kastilla simi
rumantsch: Lingua spagnola
română: Limba spaniolă
armãneashti: Limba ispańolâ
tarandíne: Lènga spagnole
русиньскый: Шпанєльскый язык
Kinyarwanda: Icyesipanyole
संस्कृतम्: स्पैनिश भाषा
саха тыла: Испаан тыла
sicilianu: Lingua spagnola
davvisámegiella: Spánskkagiella
Sängö: Espanyöl
srpskohrvatski / српскохрватски: Španski jezik
Simple English: Spanish language
slovenčina: Španielčina
slovenščina: Španščina
Gagana Samoa: Fa'asipaniolo
chiShona: ChiSpanish
Soomaaliga: Af-Isbaanish
српски / srpski: Шпански језик
Sranantongo: Spanyorotongo
SiSwati: Sipanishi
Sesotho: Sespain
Seeltersk: Spoanske Sproake
svenska: Spanska
Kiswahili: Kihispania
ትግርኛ: ስፓኒሽ
Türkmençe: Ispan dili
Setswana: Sespan
Tok Pisin: Tok Spen
Türkçe: İspanyolca
Xitsonga: Xipaniya
татарча/tatarça: Испан теле
Twi: Spanish
reo tahiti: Reo Paniora
тыва дыл: Испан дыл
удмурт: Испан кыл
ئۇيغۇرچە / Uyghurche: ئىسپان تىلى
українська: Іспанська мова
oʻzbekcha/ўзбекча: Ispan tili
Tshivenda: Spanish
vepsän kel’: Ispanijan kel'
Tiếng Việt: Tiếng Tây Ban Nha
West-Vlams: Spoans
Volapük: Spanyänapük
Winaray: Kinatsila
Wolof: Wu-ispaañ
吴语: 西班牙语
isiXhosa: IsiSpain
მარგალური: ესპანური ნინა
ייִדיש: שפאניש
Yorùbá: Èdè Spéìn
Vahcuengh: Vah Sihbanhyaz
Zeêuws: Spaons
中文: 西班牙语
文言: 西班牙語
Bân-lâm-gú: Se-pan-gâ-gí
粵語: 西班牙文
isiZulu: IsiSpeyini