Zapadni Slaveni

Zapadnoslavenske države (svijetlo zelena)

Zapadni Slaveni (češki: Západní Slované, slovački: Západní Slovania, poljski: Słowianie zachodni) su slavenski narodi koji govore zapadnoslavenskim jezicima. U ovu grupu naroda spadaju: Slovaci, Česi, Kašubi, Poljaci i Lužički Srbi. Kulturološki, Zapadni Slaveni su naselili ove prostore seobom iz svoje pradomovine. Većina zapadnoslavneskih naroda su katolici, s obzirom da je na današnjim prostorima na kojima žive Zapadni Slaveni, Rim imao veliku ulogu. U tom smislu se ova grupa Slavena odvojila od Južnih Slavena, kao i Istočnih Slavena koji su pod uticajem Bizantije primilo pravoslavlje, ne uključujući Hrvate i Slovence, koji su primili katoličanstvo.

Historija

Rana slavenska seoba je započela još u 5. vijeku. Ali su tek u narednom 6. vijeku grupe Južnih, Istočnih i Zapadnih Slavena postale geografski odvojene. Prva nezavisna država Zapadnih Slavena je formirana u 7. vijeku i to je bila Država koju su činila prva plemena Zapadnih Slavena koja su se doselila. Samovo carstvo je postojalo od 623-658. godine. Velikomoravska kneževina je osnovana u 8. vijeku i postojala je do 9. vijeka. U istom periodu je postojala i Nitranska kneževina. Najduže je postojala Velikomoravska (833-907). Ostali Zapadni Slaveni, u prvom redu Lužički Srbi su potpali pod vlast Svetog rimskog carstva[1]. S toga su Lužički Srbi u velikoj mjeri germanizovani. S obzirom da je Sveto rimsko carstvo protiv Slavena vodila sukob sličan Krstaškim ratovima, nakon ovog sukoba preživjelo je oko 60.000 Lužičkih Srba, koji su živjeli u Lužici, pokrajini koja danas zauzima regiju Bavarske i Saksonije.[2]

U 10. vijeku je zapadno pleme Poljana formiralo svoju državu i to pod vođstvom kneza Mieszka I. Od svih slavenskih država, Poljska je imala najbolje odnose sa Zapadom, a njihov vođa Boleslav I Hrabri je proglašen od strane Otta III, cara Svetog rimskog carstva kao "Brat i partner carstva" (Frater et Cooperator Imperii)

S druge strane Kraljevina Bohemija je od 1002-1419. bila dio Svetog rimskog carstva, a nakon 907. Slovaci su pali pod vlast Mađara, čime je označen kraj postojanja Velikomoravske. Ostale grupe Slavena, uključujući Hrvate, Slovence, Dalmate i Rusine su također pali pod vlast tadašnjih Ugara. Česi i Slovaci su u periodu 1526-1804. bili u sastavu moćne Habsburške monarhije, a potom između 1867-1918. bili su pod vlašću Austro-Ugarske.

Other Languages
العربية: سلاف غربيون
беларуская: Заходнія славяне
беларуская (тарашкевіца)‎: Заходнія славяне
български: Западни славяни
Deutsch: Westslawen
Ελληνικά: Δυτικοί Σλάβοι
English: West Slavs
hrvatski: Zapadni Slaveni
Bahasa Indonesia: Slavia Barat
日本語: 西スラヴ人
한국어: 서슬라브족
lietuvių: Vakarų slavai
македонски: Западни Словени
Nederlands: Westelijke Slaven
português: Eslavos ocidentais
română: Slavi apuseni
srpskohrvatski / српскохрватски: Zapadni Slaveni
Simple English: West Slavs
slovenčina: Západní Slovania
српски / srpski: Западни Словени
svenska: Västslaver
українська: Західні слов'яни