Pozitivizam

Question book-new.svgOvaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Pozitivizam je filozofski pravac koji želi ostati na "pozitivnim" (provjerenim) činjenicama, odnosno, ostati na naučnim osnovama, negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza. Osnivači pozitivizma su Francuz Auguste Comte i Englez John Stuart Mill.

Pozitivizam je bio dominantno mišljenje u devetnaestom i početkom dvadesetog vijeka. Pozitivizam se izražavao ne samo u filozofiji nego i u književnosti i teoriji umjetnosti.

Najuticajniji pokušaj primjene metodologije prirodnih nauka na sociologiju poznat je pod nazivom pozitivizam. To se odnosi na to da su mnogi sociolozi vjerovali da je moguće stvoriti nauku o društvu na istim načelima i postupcima kao i prirodne nauke (hemija, biologija).

Najvažniji sociolog zaslužan za uvođenje termina sociologija, te jedan od osnivača discipline je Auguste Comte (1798.-1857.). Prema njemu evolucija društva slijedi "nepromjenjive zakone", što znači da ljudsko ponašanje identično nepromjenjivom ponašanju materije - atoma i čestica.

Temeljna pretpostavka pozitivističkog pristupa je da se ponašanje ljudi, poput ponašanja materije, može objektivno mjeriti. Objektivno mjerenje vrši se opažanjem ponašanja, na temelju kojeg se mogu stvarati iskazi o uzrocima i posljedicama ponašanja.

Pozitivistički pristup posebno stavlja naglasak na ponašanje koje se može direktno opažati. Tvrdi da faktori koji se ne mogu direktno opažati, kao što su osjećaja, nisu posebno važni i mogu zavaravati.

Začetnik pozitivističke teorije u sociologiji je Auguste Comte, koji je smatrao da se društveni fenomeni mogu proučavati koristeći metode poznate iz prirodnih znanosti. Stoga je skovao naziv pozitivna fizika, a njegov je pristup kasnije postao poznat kao pozitivizam.

Kritika pozitivizma

Kritičari ovog filozofskog pravca često spominju ograničenje pozitivizma na ono otkriveno, i smatraju da to rezultira u statičnosti, sputavanju ljudskog uma u otkrivanju nečeg novog. Kritičari ovaj pravac nazivaju "žablja perspektiva".

Other Languages
Alemannisch: Positivismus
العربية: وضعية
asturianu: Positivismu
azərbaycanca: Pozitivizm
беларуская: Пазітывізм
български: Позитивизъм
brezhoneg: Soliadouriezh
català: Positivisme
čeština: Pozitivismus
Cymraeg: Positifiaeth
Deutsch: Positivismus
Ελληνικά: Θετικισμός
English: Positivism
Esperanto: Pozitivismo
español: Positivismo
eesti: Positivism
euskara: Positibismo
français: Positivisme
galego: Positivismo
हिन्दी: तथ्यवाद
hrvatski: Pozitivizam
magyar: Pozitivizmus
հայերեն: Պոզիտիվիզմ
interlingua: Positivismo
Bahasa Indonesia: Positivisme
íslenska: Framhyggja
italiano: Positivismo
日本語: 実証主義
ქართული: პოზიტივიზმი
қазақша: Позитивизм
한국어: 실증주의
Кыргызча: Позитивизм
Latina: Positivismus
Limburgs: Positivisme
lietuvių: Pozityvizmas
latviešu: Pozitīvisms
Nederlands: Positivisme
occitan: Positivisme
ਪੰਜਾਬੀ: ਪ੍ਰਤੱਖਵਾਦ
polski: Pozytywizm
Piemontèis: Positivism
português: Positivismo
română: Pozitivism
русский: Позитивизм
Scots: Positivism
سنڌي: اثباتيت
srpskohrvatski / српскохрватски: Pozitivizam
Simple English: Positivism
slovenčina: Pozitivizmus
slovenščina: Pozitivizem
српски / srpski: Позитивизам
svenska: Positivism
тоҷикӣ: Позитивизм
Türkçe: Pozitivizm
ئۇيغۇرچە / Uyghurche: دەلىلچىلىك پەلسەپىسى
українська: Позитивізм
اردو: مثبتیت
中文: 实证主义
Bân-lâm-gú: Si̍t-chèng-chú-gī