Elektrostatika

Papirne trakice privučene od strane naelektrisanog CD-a

Elektrostatika je grana fizike koja se bavi pojavama i svojstvima stacionarnih ili sporih električnih naboja bez ubrzanja.

Iz klasične fizike, poznato je da neki materijali kao što je ćilibar privlače lagane čestice nakon trljanja. Grčka riječ za ćilibar, (grčki: ήλεκτρον, electron), je izvor riječi "elektricitet". Elektrostatičke pojave proizilaze iz sila kojim električni naboji međudjeluju jedni sa drugima. Takve sile su opisane Coulombovim zakonom.Iako se elektrostatički indukovane sile čine prlično slabim, elektrostatička sila između npr. jednog elektrona i protona, koji zajedno čine atom vodika, je oko 36 redova veličine jača od gravitacione sile koja djeluje među njima.

Postoje mnogi primjeri elektrostatičkih pojava, od onih jednostavnih kao što je privlačenje plastične folije i vaše ruke kada je izvadite iz kutije, privlačenje papira i naelektrisanih objekata, pa do naizgled spontane eksplozije silosa, oštećenje elektronskih komponenti tokom procesa proizvodnje, kao i rad fotokopir aparata. Elektrostatika uključuje i nagomilavanje naboja na površi predmeta kao posljedica kontakta sa drugim površima. Iako se razmjena naelektrisanja dešava kad god su bilo koje dvije površine u kontaktu ili odvojene, efekti razmjene naelektrisanja obično su primjetni kada barem jedna od površi ima visok otpor električnom protoku. To je zato što naboji koji prenose u ili iz veoma otporne površine su više ili manje zarobljeni tamo dovoljno dugo vremena da bi se njihovo dejstvo moglo promatrati. Ovi naboji tada ostaju na objektu dok oni ili nestanu u tlo ili su brzo neutralizovani od strane pražnjenja: npr., poznata pojava statičkog 'šoka' je uzrokovana neutralizacijom naelektrisanja nagomilanih u tijelu iz kontakta sa izoliranim površinama.

Kulonov zakon

Glavni članak: Kulonov zakon

Počinje se sa jačinom elektrostatičke sile (u newtonima) između dva tačkasta naboja i (u kulonima). Pogodno je označiti jedan od ovih naboja, , kao testni naboj, i nazvati izvornim nabojem. Dok se teorija razvija, dodat će se još izvornih naboja. Ako je udaljenost (u metrima) između dva naboja, onda je sila:

gdje je ε0 dielektrična konstanta vakuuma, ili dielekrična konstanta praznog prosora:[1]

SI jedinica za ε0 je jednaka  A2s4 kg−1m−3 ili C2N−1m−2 ili F m−1. Kulonova konstanta je:

Upotreba ε0 umjesto k0 u izražavanju Kulonovog zakona odnosi se na činjenicu da je sila obrnuto proporcionalna površini sfere radijusa koji je jednak udaljenosti između dva naboja.

Jedan proton ima naelektrisanje e, i elektron ima naelektrisanje −e, gdje je,

Ove fizikalne konstante0, k0, e) su opisane tako da su ε0 i k0 tačno definisane, i e je izmjerena veličina.

Other Languages
Alemannisch: Elektrostatik
العربية: كهروستاتيكا
asturianu: Electrostática
azərbaycanca: Elektrostatika
беларуская: Электрастатыка
беларуская (тарашкевіца)‎: Электрастатыка
български: Електростатика
čeština: Elektrostatika
Deutsch: Elektrostatik
Esperanto: Elektrostatiko
español: Electrostática
français: Électrostatique
Nordfriisk: Elektrostaatik
hrvatski: Elektrostatika
Bahasa Indonesia: Elektrostatik
italiano: Elettrostatica
日本語: 静電気学
한국어: 정전기학
lietuvių: Elektrostatika
latviešu: Elektrostatika
македонски: Електростатика
Nederlands: Elektrostatica
norsk nynorsk: Elektrostatikk
Piemontèis: Eletrostàtica
português: Eletrostática
română: Electrostatică
srpskohrvatski / српскохрватски: Elektrostatika
Simple English: Electrostatics
slovenčina: Elektrostatika
slovenščina: Elektrostatika
српски / srpski: Електростатика
Basa Sunda: Éléktrostatika
svenska: Elektrostatik
Türkçe: Elektrostatik
татарча/tatarça: Электростатика
українська: Електростатика
oʻzbekcha/ўзбекча: Elektrostatika
Tiếng Việt: Tĩnh điện học
中文: 靜電學
粵語: 靜電學