Astrobiologija

Nukleinske kiseline možda nisu jedine biomolekule u Svemiru sposobne za kodiranje životnih procesa.[1]

Astrobiologija je nauka koja proučava nastanak, evoluciju, rasprostranjenost i budućnost života (bioloških sistema) u svemiru; vanzemaljskog života kao i onog na Zemlji. Ova multidisciplinarna nauka pokriva traganje za nastanjivim okruženjem u našem Sunčevom sistemu, naseljivim planetama van njega, tragaženje dokaza o postojanju prebiotskih hemijskih spojeva, zatim vrši laboratorijske i terenske studije o porijeklu i ranom razvoju zemaljskog života, kao i studije o mogućnosti prilagođavanja živih bića ekstremnim uslovima na našoj planeti i u vanjskom Svemiru. [2]Astrobiologija pokušava naći odgovor na pitanja o postojanju života van Zemlje i načinima na koji bi takav eventualni život mogli otkriti [3] (pojam egzobiologija je sličan, ali uži od prethodnog - pokriva traganje za životom van Zemlje i efektima vanzemaljskog okruženja na živa bića). [4]

Ova nauka se koristi drugim naukama poput fizike, hemije, astronomije, biologije, molekularne biologije, ekologije, geografije i geologije. Bavi se mogućnošću postojanja života na drugim svjetovima, kao i mogućim obrascima biosfere različitim od onih na Zemlji. [5][6]Astrobiologija prvenstveno tumači postojeća naučna saznanja, ali svojim djelovanjem može dovesti i do promjene u shvatanjima teorijskih osnova fizike, hemije i biologije. Dakle naučne discipline koje čine osnovu astrobiologije mogu biti "uzdrmane" i "nadograđene" novim otkrićima. Mada se ovaj koncept čini interesantnim, astrobiologija se uglavnom drži hipoteza koje se uklapaju u postojeće naučne teorije.

Zemlja je jedino mjesto u svemiru na kojem postoji život (prema našim saznanjima) [7][8]. Međutim, nedavni napredak u planetarnoj nauci promijenio je osnovne pretpostavke o mogućnosti života u svemiru, podizanje procjene postojanja naseljivih zona oko drugih zvijezda i unaprijedio potragu za vanzemaljskim mikrobiološkim životom [9]. Naučnici su 4. novembra 2013. godine objavili procjenu, zasnovanu na posmatranjima Svemirske misije Kepler, da bi u Mliječnom putu moglo biti čak 40 milijardi planeta veličine Zemlje koje kruže u nastanjivoj zoni oko zvijezda poput sunca i crvenih patuljaka [10][11]. 11 milijardi tih procijenjenih planeta možda kruže oko zvijezda poput našeg Sunca [12]. Prema procjenama naučnika najbliže takve planete mogu biti 12 svjetlosnih godina daleko od naše planete [12] The nearest such planet may be 12 light-years away, according to the scientists.[10][11].

Data je i pretpostavka da bi mogli postojati i vanzemaljski virusi [13]. Trenutno je u fokusu istraživanje na Marsu sa ciljem da se dokaže da život na toj planeti postoji sada ili da je postojao nekada u prošlosti.


Other Languages
Afrikaans: Astrobiologie
asturianu: Astrobiología
azərbaycanca: Astrobiologiya
žemaitėška: Astrobioluogėjė
беларуская: Астрабіялогія
български: Астробиология
català: Astrobiologia
čeština: Astrobiologie
Cymraeg: Astrofioleg
Deutsch: Astrobiologie
Ελληνικά: Βιοαστρονομία
English: Astrobiology
Esperanto: Astrobiologio
español: Astrobiología
euskara: Exobiologia
français: Exobiologie
hrvatski: Astrobiologija
Bahasa Indonesia: Astrobiologi
italiano: Esobiologia
日本語: 宇宙生物学
қазақша: Экзобиология
한국어: 우주생물학
Кыргызча: Астробиология
Lëtzebuergesch: Astrobiologie
Lingua Franca Nova: Biolojia estrateral
lietuvių: Astrobiologija
latviešu: Astrobioloģija
македонски: Астробиологија
Bahasa Melayu: Astrobiologi
Nederlands: Astrobiologie
norsk nynorsk: Astrobiologi
occitan: Exobiologia
português: Exobiologia
română: Exobiologie
srpskohrvatski / српскохрватски: Astrobiologija
Simple English: Astrobiology
slovenčina: Astrobiológia
slovenščina: Astrobiologija
српски / srpski: Астробиологија
svenska: Astrobiologi
Türkçe: Astrobiyoloji
українська: Астробіологія
oʻzbekcha/ўзбекча: Astrobiologiya
Tiếng Việt: Sinh học vũ trụ